Naslovnica >O nama >Povijest >Galerija velikana  
Galerija velikana

Galerija velikana Medicinskog fakulteta


Allegreti, Nikša, prof. fiziologije, jedan od utemeljitelja suvremene imunologije u nas; odgojio brojne naše imunologe; zaslužan za organizaciju bioloških istraživanja u Institutu "Rudjer Bošković" i Središnjem institutu za tumore te za stvaranje Centra za istraživanja mora u Rovinju.
Botteri, Albert, liječnik (Split, 4. X. 1879 - Zagreb, 20. II. 1955). Redoviti profesor Medicinskog fakulteta u Ljubljani (1920.) i Zagrebu (1920-51), osnivač Klinike za očne bolesti (1923). Međunarodno priznati stručnjak na području trahoma. Dopisni član JAZU (1930).
Bubanović, Fran, kemičar (Sisak, 19. XI. 1883 - Zagreb, 6. II. 1956). Studirao u Zagrebu kod G. Janečeka, usavršavao se u Gronningenu, Stockholmu i Beču. Profesor kemije na novoosnovanom Medicinskom fakultetu u Zagrebu (od 1918). Utemeljitelj i predstojnik Zavoda za med. kemiju. Pretežito se bavio fizikalnom kemijom (tekuće stanje, živa stanica, membrane), analitičkom kemijom i biokemijom. Pisac sveuč. udžbenika koji su sadržavali cjelokupnu anorgansku, organsku kemiju te biokemiju.  
Čupar, Ivo, stomatolog (Brod na Savi, 29. IX. 1901 - Zagreb, 28. IX. 1981). Medicinu studirao u Pragu i Berlinu, gdje je 1928. doktorirao. U zagrebačkoj Klinici za uho, nos i grlo osnovao (1934) i vodio Odjel za kirurgiju čeljusti. God. 1939. osniva Stomatološku kliniku u Zagrebu, koju će pod imenom Klinika za maksilofacijalnu kirurgiju voditi do 1972. Pionir je čeljusne kirurgije u nas, uveo nove operativne zahvate i protetičke konstrukcije. Bio je redoviti profesor zagrebačkog Medicinskog fakulteta i redoviti član JAZU; dobitnik Nagrade za životno djelo (1974).  
Durst, Franjo, liječnik (Zagreb, 6. IX. 1875 - Zagreb, 16. IX. 1958). Diplomirao u Grazu (1899). Od 1905. predstojnik zagrebačkog Zemaljskog rodilišta, pretvara ga 1921. u Ginekološku kliniku, koju vodi do 1952. redoviti profesor Medicinskog fakulteta u Zagrebu i red. član JAZU. prvi u nas ujedinio porodništvo i ginekologiju u jednu cjelinu.
Kogoj, Franjo, liječnik (Kranjska Gora, Slovenija, 13. X. 1894. - Kranjska Gora, 30. IX. 1983). Klinički asistent u Pragu te privatni docent u Brnu. Od 1923. na Klinici za kožne i spolne bolesti u Zagrebu, kojoj je od 1927. do 1965. predstojnik, redoviti profesor zagrebačkog Medicinskog fakulteta (4 puta dekan). god. 1967-74. ravnatelj Instituta za klinička med. istraživanja Medicinskog fakulteta i Kliničkog bolničkog centra u Zagrebu. Bavio se alergijama, kožnom tuberkulozom, egzemom i keratodermijama te je opisao spongiformnu pustulu (koja u med. literaturi nosi njegovo ime). Upozorio na tzv. kitični moment u liječenju sifilisa. Bio je organizator znanstv. rada i Dermatovenerološke klinike u Ljubljani, red. član JAZU i njezin potpredsj., počasni i dopisni član mnogih akademija i društava, doktor honoris causa četiriju sveučilišta.  
Mayerhofer, Ernst, liječnik (Möllersdorf kraj Beča, 24. X. 1877 - Zagreb, 7. II. 1957). Docent bečkog Medicinskog fakulteta, god. 1922. osnovao je i do 1951. vodio Kliniku za dječje bolesti u Zagrebu; redoviti profesor zagrebačkog Medicinskog fakulteta. U Beču osnovao prvi laktarij - sabiralište konzerviranog majčinog mlijeka. Napose se bavio problematikom dječje prehrane, definirao alergijski sindrom novorođenčadi, opisao novu bolest ustilaginizam.  
Perović, Drago, liječnik (Gorica kraj Trebinja, BiH, 20. IX. 1888. - Zagreb, 6. I. 1968). Najprije asistent anatomije u Beču odakle je pozvan u Zagreb, gdje svojim predavanjima 12. I. 1918. otvara Medicinski fakultet, na kojem je bio redoviti profesor. Najveću pozornost pridavao nastavi stvorivši uzoran anatomski institut s muzejskom zbirkom. Napose se bavio funkcionalnom anatomijom labirinta, nosa i paranazalnih sinusa otkrivši nepoznate anatomske detalje i važne zakonitosti u razvoju tih formacija. Red. član JAZU.  
Prašek, Emil, liječnik (Dub, Češka, 2. IX. 1884 - Zagreb, 1. II. 1934.). Bakteriologi i higijeničar. Od 1918. voditelj Zdrav. odsjeka za BiH, god. 1921-34. redoviti profesor higijene i mikrobiologije zagrebačkog Medicinskog fakulteta; zaslužan za njegovu organizaciju.  
Radoničić, Karlo, liječnik (Trst, 15. XI. 1879 - Zagreb, 12. XI. 1935). Klinički asistent u Beču i Innsbrucku, od 1919. osnivatelj i do kraja života predstojnik zagrebačke Medicinske (Interne) klinike; redoviti profesor Medicinskog fakulteta u Zagrebu i dopisni član JAZU. Bavio se patofiziologijom jetre i patologijom sredoprsja. Dao važan doprinos dijagnostičkoj ocjeni Oliver-Cardarellijeva zraka, opisao paradoksalno disanje kod kljenuti ošita (Radoničićev simptom). Bio dekan zagrebačkog Medicinskog fakulteta (1926/27. i 1930-32), rektor Sveučilišta u Zagrebu (1920/21), predsjednik Zbora liječnika Hrvatske (1927-29) i veliki admiral Bokeljske mornarice.  
Radošević, Eduard, stomatolog (Mrkopalj, 22. II. 1884 - Zagreb, 6. II. 1939). Zubni liječnik u Zagrebu, a od 1922. na zagrebačkom Medicinskom fakultetu gdje je utemeljio katedru za stomatologiju i stomatološku kliniku; redoviti profesor tog Fakutleta. Sve pojave u zubu nastojao objasniti metodama fizikalne kemije te je, eksperimentalno proučavajući osmozu, permeabilnost, transpiraciju i dr., došao do zaključka da zub, napose zubna caklina, nije mrtva nego živa tvar, čime je unio nove zasade u poimanju fiziologije i patologije zuba. Iznio vlastitu teoriju o nastanku zubnog karijesa.  
Riessner, Danko, liječnik (Hrvatska Kostajnica, 21. III. 1907 - Zagreb, 23. VII. 1973). Od 1931. radio na Kirurškoj klinici u Zagrebu, njezin predstojnik (1944-45); redoviti profesor zagrebačkog Medicinskog fakulteta. na Klinici osnovao i vodio Neurokirurški odjel. Od 1953. do 1962. predstojnik Kirurškog odjela bolnice "Dr. M. Stojanović" u zagrebu, a potom djeluje kao kirurg u Kölnu i Essenu. Začetnik hrvatske neurokirurgije.  
Saltykow, Sergej Nikolajević, liječnik (Višnji Volčok, Rusija, 1. IV. 1874 - Zagreb, 2. X. 1964). Privatni docent patoanatomije u Baselu, zatim sveučilišni profesor u Katerinoslavu, Ukrajina. Godine 1922-52. profesor zagrebačkog Medicinskog fakulteta, utemeljitelj Zavoda za patološku anatomiju. Posebice proučavao konstitucijsku patologiju, transplantaciju i regeneraciju.  
Šercer, Ante, liječnik (Požega, 12. IV. 1896 - Zagreb, 25. VI. 1968). Medicinu studirao u Grazu i Pragu (1919). Godine 1920-45. radio na Klinici za uho, nos i grlo u Zagrebu, kojoj je od 1929. bio predstojnik. Od 1946. predstojnik je Odjela za bolesti uha, nosa i grla u zagrebačkoj Bolnici milosrdnih sestara, koji 1964. pretvara u sveučilišnu kliniku i vodi do 1966, osnovavši pri njoj znanstveni Institut za proučavanje i zaštitu uha, dišnih organa te Institut za talasoterapiju u Crikvenici. Bio redoviti profesor Medicinskog fakulteta u Zagrebu i dekan (1936-37. i 1943-45). Zaslužan je i za unapređenje nastave i osnutka Medicinskog fakulteta u Sarajevu (1944). Prvi je od hrvatskih kliničara stekao medicinsko priznanje otkrićem nazotorakalnih refleksa, tumačenjem nastanka deformacija nosne pregrade i otoskleroze, plastičnim i rekonstruktivnim zahvatima nosa i uške. Bio urednik za medicinu Hrvatske enciklopedije te glavni urednik Medicinske enciklopedije, a za enciklopedijsko djelo Otorinolaringologija nagrađen je Nagradom grada Zagreba. Od 1930-45. član JAZU/HAZU.
Špišić (Spišić), Božidar, liječnik (Sisak, 6. IX. 1879 - Zagreb, 31. VII. 1957). U Zagrebu osnovao 1908. privatni ortopedski zavod, prvi na slavenskom jugu, 1916. prvu našu ortopedsku bolnicu, a 1929. Ortopedsku kliniku, koju je vodio do 1945. Redoviti profesor zagrebačkog Medicinskog fakulteta, rektor zagrebačkog Sveučilišta (1943-44), dopisni član JAZU. Začetnik ortopedije u hrvatskoj; napose se zalagao za funkcionalno liječenje te je izradio više originalnih terapijskih postupaka. Bio organizator planske skrbi za sakatu djecu te za invalide rata i rada.  
Štampar, Andrija, liječnik, specijalist higijene i socijalne medicine (Drenovac kraj Pleternice, 1. IX. 1888. - Zagreb, 26. VI. 1958). Od 1919. bio načelnik higijenske službe Ministarstva narodnog zdravlja u Beogradu, postavivši temelje javnozdravstvenih službi u tadašnjoj Jugoslaviji te osnovavši niz socijalno medicinskih ustanova. Izgrađujući naprednu medicinu, došao u težak sukob s komercijaliziranom medicinom, a zbog svoje socijaldemokratske ideologije postao je nepoćudan vladajućim krugovima. Nakon nasilnog umirovljenja 1931. bio je ekspert Higijenske organizacije Društva naroda u Kini, organizirajući tamo javnozdravstvenu službu. Bio direktor Škole narodnog zdravlja u Zagrebu, redoviti profesor i višegodišnji dekan zagrebačkog Medicinskog fakulteta, zaslužan za reformu nastave, osnivanje Više škole za medicinske sestre i Medicinski fakultet u Rijeci. Bio rektor Sveučilišta u zagrebu (1945-46), redoviti član i predsjednik JAZU (1947-58), u sklopu koje je osnovao Institut za higijenu rada. Od 1946. bio predsjednik Interimne komisije, koja je obavljala funkciju SZO-a do njegova formiranog osnutka 1948. Izradio Ustav SZO-a te je 1948. presjedao Prvoj svjetskoj zdravstvenoj skupštini u Ženevi. Bio prvi potpredsjednik Ekonomsko i socijalnog vijeća OUN-a.
Vidaković, Stjepan, liječnik (Varaždin, 15. XII. 1890 - Zagreb, 20. X. 1984). Godine 1918-61. radio u zagrebačkoj Klinici za ženske bolesti i porode, u kojoj je vodio najprije ginekološki dio Zavoda za radiumterapiju, a potom (1952-61) predstojnik Klinike i redoviti profesor Medicinskog fakulteta u zagrebu. Bavio se operativnom ginekologijom, rendgenskom ginekološkom dijagnostikom i radioterapijom genitalnog karcinoma.  
Zarnik, Boris, biolog (Ljubljana, 11. III. 1883 - Zagreb, 13. I. 1945). Od 1904-15. radio u Würzburgu, u Zoološkom zavodu glasovitog T. Boverija te bio izvanredni profesor tamošnjeg Sveučilišta. Od 1915-18. profesor na Sveučilištu u Carigradu, gdje osniva i uređuje Zoološki zavod. godine 1918-42. redoviti profesor biologije, histologije i embriologije zagrebačkog Medicinskog fakulteta, na kojem osniva i vodi Morfološko-biološki zavod. Proučavao komparativnu anatomiju amfioksusa te mehaniku razvitka u kojoj je bio pristaša darvinizma. Bavio se i antropologijom raspravljajući o pitanjima eugenike i rasa. Bio predsjednik Hrvatskog prirodoslovnog društva (1927-28).