Home arrow Čuli smo arrow Čuli smo da... arrow Bolonjski proces
Bolonjski proces PDF Ispis E-mail
(0 glasova)

~Sentinel~   
Monday, 28 March 2005
obrazovanjeBolonjski proces – sveopća reforma europskog visokog školstva. Iznenađujuće puno studenata ne zna što je Bolonjski proces, iako im, u velikoj mjeri, o tome ovisi budućnost. Vrijeme je da se napiše nekoliko riječi o tome što je to zapravo Bolonjska deklaracija ili Bolonjski proces i čemu nam služi... premda vjerojatno još nitko nema pojma koliko će nas to zahvatiti i na koji će se način provesti, te hoće li zaista donijeti toliko obećavanu ravnopravnost i konkurentnost za nas 'europske građane druge vrste' koji su, odlazeći raditi u inozemstvo, bez obzira na kvalitetu i znanje u većini bitaka gubili pred precijenjenim domaćinima.

1999. godine, tridesetak europskih ministara sastali su se u Bolonji kako bi dogovorili osnivanje do 2010. godine. Cilj procesa je natjerati europske obrazovne sustave da se približe jedan drugom, tj. da različiti nacionalni edukacijski sustavi imaju slično uređenje koje se temelji na tri ciklusa ili stupnja: diploma (tzv. 'Bachelor'), magisterij ('Master') i doktorat,
a sustav bi trebao počivati na nekoliko jako važnih stupova – oslonaca, redom 'European area of higher education'

  1. sustavu akademskih ocijena koje je lako prepoznati i uspoređivati, uključujući uvid u dodatak diplomi ('diploma supplement') – stvorenoj kako bi se poboljšala međunarodna transparentnost i profesionalna prepoznatljivost kvalifikacija,
  2. sustavu temeljenom na dva ciklusa: prvom usmjerenom na tržište rada koji traje najmanje tri godine, i drugom ciklusu ('Master') kao nadopuni prvog,
  3. sustavu ECTS (European Credit Transfer System) – akumulacija i prijenos 'kredita' (čitaj: bodova J ),
  4. mobilnosti studenata, profesora i istraživača,
  5. suradnji s naglaskom na osiguranju kvalitete,
  6. europskoj dimenziji visokog obrazovanja.

Jednostavno rečeno, glavni cilj jest uvesti neku vrstu univerzalne diplome s kojom će se student s fakulteta u bilo kojoj zemlji zahvaćenoj reformama moći natjecati za posao u Europi samo na temelju vlastitih sposobnosti i kvalifikacija. Dakle, sprema nam se uvođenje novog bodovnog sustava (kao što je ECTS) i prihvaćanje sustava dvaju glavnih ciklusa, dodiplomskog i postdiplomskog, gdje prvi ciklus znači postizanje potrebnog stupnja kvalifikacije za europsko tržište rada, a drugi stupanj vodi k magisteriju ili doktoratu.

ETCS se temelji na principu koji kaže da 60 kredita čini kvotu redovnog studenta u jednoj akademskoj godini, u Europi je prosjek 1500 do 1800 sati, dakle, jedan kredit stoji za otprilike 25 do 30 radnih sati. Student kvotu ispunjava preko predavanja, seminara, neovisnog i privatnog studiranja, pripremama za projekte, ispite, itd. Tomu se dodaju bodovi skupljeni na različitim tečajevima, izradom disertacija i sl. Za završavanje godine bit će potreban određen broj bodova, vjerojatno za svaki predmet posebno.

Ocjene će također izgledati malo drukčije:

A - najboljih 10%
B - sljedećih 25%
C - sljedećih 30%
D - sljedećih 25%
E - sljedećih 10%

Postojat će i ocjene FX i F, gdje FX znači: 'pao – potrebno još malo za prolazak', a F, hmmm, samo 'pao'. Ovakav sustav ocjena vjerojatno će se kod nas nalaziti samo na zavšnim diplomama.

Bodovni sustav kao što je ECTS omogućava veću fleksibilnost u procesima učenja, jer omogućava akumulaciju i prenošenje bodova, uključujući cjeloživotno učenje koje priznaje sveučilište pod čijim je okriljem student.

Također, diploma će imati dodatak – dokument koji omogućuje standardizirani opis prirode, nivoa, konteksta, sadržaja i statusa studija koje je diplomac pohađao i uspješno završio, uključujući npr. različite certifikate i sl. a sve samo kako bi se omogućila konkurentnost i ravnopravnost na ogromnom europskom tržištu rada budućnosti.

Ok, priznajem, komplicirano je, a ni meni nije potpuno jasno, u biti više detalja nam i nije poznato, zato će vam prave top secret odgovore na pitanja o novom ustroju i posljedicama promjena (posebno zanimljiva pitanja: hoće li se morati uvesti više školarine i hoće li se medicina vraćati na pet godina, pošto se tako organiziraju npr. molekularna biologija i ostali studiji, te koje će generacije promjene zahvatiti) pokušati dati i izložiti naša dekanica na tribini koju će organizirati Studmef. Zato svi trk po odgovore, ljudi, ovo je važno, treba vam malo odmora od tog neprestanog gledanja u knjigu.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati.
Molim ulogirajte se ili registrirajte.

 

Iz Arhive

endoscopic surgeryEndoskopsko uklanjanje ranog karcinoma želuca i crijeva metodom “tunelinga” prvi je put u petak izvedeno u K...
Opširnije...
HID & EFIS Od 20. do 21. listopada na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održan je znanstveni skup „2017 Annua...
Opširnije...
TeaTime predavanje Na našem 19. TeaTime predavanju, 30.10.2017., druži...
Opširnije...
medial jordanUz čaj i čajne kekse družimo se u ponedjeljak, 30.10.2017, točno u 5.00 (p.m.) s prim.dr. Nabeelom Zoimatom koj...
Opširnije...

Korisnički račun






Zaboravili ste lozinku?
Ako još nemate Korisnički račun, možete ga kreirati ovdje.

Kalendar

« < Studeni 2020 > »
P U S C P S S
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6

Nadolazeći događaji

Bez dogadaja

Tko je online

Gostiju online: 2

Statistika

Korisnika: 174
Novosti: 1625
Linkova: 0