Home arrow Čuli smo arrow Čuli smo da... arrow Uloga tematskih e-predavanja u podizanju kvalitete studija
Uloga tematskih e-predavanja u podizanju kvalitete studija PDF Ispis E-mail
(0 glasova)

Mirza Žižak   
Thursday, 17 July 2014

e-ucenje   (Članak prenesen iz časopisa Mef.Hr; str.39) Primjena informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) u nastavi na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (MEF) ima relativno dugu povijest i tradiciju. Ključna prekretnica u njenoj široj primjeni u nastavi događa se početkom 2000te s masovnijim korištenjem računala i PowerPoint prezentacija u nastavi. U relativno kratkom roku dolazi do zamjene prezentacija izrađenih na prozirnicama i slajdovima s onim izrađenim u PowerPointu (ppt prezentacije). Međutim, kako ovo puko zamjenjivanje medija za prezentiranje nije donijelo nikakve značajnije promjene u kvaliteti podučavanja nije iznenađujuće što se ubrzo započelo s planovima daljnjeg unaprjeđenja nastave kroz razvoj e-učenja. Ishod takvog pristupa je izrada fakultetske Strategije razvoja e-učenja kojom su 2008. postavljeni temelji i smjernice za sustavno uvođenje mješovitog modela podučavanja na svih šest studijskih godina.

      S obzirom da nam je za uvođenje različitih tehnologija e-učenja i provođenje mješovite nastave trebao LMS - softverski sustav za upravljanje nastavnim sadržajima (engl. Learning Management System), vrlo brzo nakon prihvaćanja Strategije izradili smo vlastiti LMS sustav baziran na Moodle platformi i prilagodili ga našim potrebama. LMS je uveden u nastavu najprije na predkliničke, a ubrzo zatim i na kliničke predmete. Uvođenjem mješovitog oblika nastave željeli smo ostvariti strateške ciljeve koji su uključivali olakšavanje komunikacije student/nastavnik/student, povećanje kvalitete podučavanja i studentskog znanja te povećanje uspješnosti na završnim ispitima.

      Kako bismo u okviru fakulteta lakše pratili razvoj e-učenja, primjenu različitih tehnologija e-učenja u nastavni proces podijelili smo u više razina:

  • Prva razina, čiji je primarni cilj olakšati komunikaciju i povećati informiranost studenata, predstavlja najnižu razinu primjene tehnologija e-učenja i uključuje forume za opće obavijesti, obavijesti o ispitima, dostavu informacija o nastavi.
  • Druga razina, čiji je cilj integrirati klasičnu nastavu s tehnologijama e-učenja, uključuje uvođenje diskusijskih foruma, postavljanje nastavnih materijala u vidu ppt prezentacija, postavljanje tekstova ili interaktivnih handouta, testova za samoprovjeru znanja, upravljanje zadaćama i portfolijima, te videa i animacija.
  • Treća razina, za cilj ima podizanje integracije klasične nastave s tehnologijama e-učenja na višu razinu uz pomoć unapređenja metodike i tehnike podučavanja prema kriterijima instrukcijskog dizajna, postavljanjem jasnih i preciznih (mjerljivih) ishoda učenja te uvođenjem tematskih e-predavanja, video prikaza zahvata, uzimanja anamneza i statusa.

primjena tehnologija e-učenja na mefu

      Dosadašnje iskustvo s primjenom e-učenja pokazuje da su uvođenjem LMSa značajno povećani i informiranost i komunikacija studenata kako u kvantiteti tako i u kvaliteti. Međutim, s ovim promjenama nisu istodobno opaženi i neki mjerljivi pokazatelji povećanja kvalitete znanja studenta kao niti uvjerljivi pokazatelji povećanja ishoda učenja. Ovo se odnosi podjednako na kolegije koji primjenjuju bilo tehnologije e-učenja 1. ili 2. razine. Tome su dijelom razlog neujednačena kvaliteta nastavnih e-materijala, ali i slabiji odaziv te motiviranost studenata u prihvaćanju i korištenju ponuđenih nastavnih e-resursa za učenje i pripremanje ispita. Pozitivni utjecaji primjene tehnologija e-učenja na povećanje kvalitete znanja i uspješnosti na završnim ispitima postaju očiti tek u kolegijima koji primjenjuju tehnologije 3. razine. Pažljiva analiza tih kolegija pokazala je da na povećanje kvalitete znanja i uspješnosti na završnom ispitu važnu ulogu ima nekoliko čimbenika poput pažljivo postavljenih ishoda učenja na kojima se gradio sadržaj kolegija, testova za samoprocjenu znanja, promjena u metodološkom pristupu podučavanja i učenja te primjena tematskih interaktivnih video predavanja (e-predavanja).  Anketiranja provedena u tim kolegijima pokazala su da studenti kao najmanje korisne e-materijale odabiru pdf prezentacije, dok tematska e-predavanja smatraju najkorisnijim e-materijalima (vidi tablicu).

anketa o e-predavanju

Tematska interaktivna video predavanja (e-predavanja)

      Tematska interaktivna video predavanja su pažljivo odabrana i unaprijed dobro pripremljena kratka video predavanja kojima se studentima kroz 20tak min na jednostavan i prihvatljiv način prikazuju komplicirani i teže razumljivi dijelovi odabrane teme. Ovako postavljena e-predavanja uz jasno definirane ishode učenja imaju svojstvo da zaokupe pažnju studenata i dodatno ih motiviraju na učenje. Za uspjeh je važno da e-predavanja budu dinamična i interaktivna. Zahvaljujući novim programima za obradu videa moguće je  unutar e-predavanja stvoriti interaktivno okruženja koje omogućuje studentima da pojedinim dijelovima e-predavanja pristupaju na zahtjev kao i da unutar e-predavanja uz pomoć integriranih testova provjere koliko su dobro razumjeli gradivo obuhvaćeno e-predavanjima te jesu li uspjeli usvojiti postavljene ishode učenja. Dodatno, prednost je tematskih e-predavanja u tome što omogućuju studentima da „uhvate“ svaki dio predavanja što nije slučaj sa klasičnim predavanjima, dok učenje čine fleksibilnijim i prihvatljivijim različitim stilovima učenja.

      Važno je za tematska e-predavanja istaknuti da ona ni približno ne obuhvaćaju cjelokupno gradivo neke teme. Umjesto toga, ona pokrivaju one dijelove gradiva za koje nastavnik prema iskustvu procijeni da su važni studentu bilo da se radi o teže razumljivom dijelu ili o dijelu gradiva važnom za lakše razumijevanje cjelokupne teme. Prema tome, odabir i obim gradiva tematskih e-predavanja koncipirana su tako da budu od velike koristi studentima, međutim ona sama po sebi ne smiju biti dovoljna za uspješni prolazak ispita. Svrha je takvog pristupa stvoriti okruženje u kojem će studenti i dalje trebati koristiti obavezno gradivo iz udžbenika ukoliko žele uspješno položiti određeni predmet. Ovakav pristup je važan zbog svih onih protivnika e-predavanja koji smatraju da će se njihovim uvođenjem u nastavu smanjiti kvaliteta znanja studenta budući da će oni umjesto iz obaveznih udžbenika učiti isključivo iz tematskih e-predavanja.

      O važnosti e-predavanja govore brojne studije koje su pokazale da su studenti motiviraniji za interakciju s nastavnim e-materijalima u kojima se sadržaj govorno prezentira, u kojima postoji određen stupanj personalizacije i/ili koji nudi kontrolu nad sadržajem kojem se pristupa. Tematska interaktivna e-predavanja sadrže u sebi sve od navedenih značajki. U samom vrhu je pružanje studentima mogućnost nadzora nad informacijama koje primaju tako što e-predavanje mogu zaustaviti, vratiti, ubrzati i ponavljati pojedine dijelove onoliko puta koliko im je potrebno.

      Međutim, i pored očitih prednosti koje nude e-predavanja odaziv studenata za njihovo korištenje još uvijek nije razmjeran učinku koje tematska e-predavanja imaju na povećanje kvalitete znanja. Stoga je studente potrebno dodatno poticati i motivirati na korištenje e-predavanja. Studije su pokazale da se motivacija može povećati angažiranjem studenata na izradu vlastitih e-predavanja koji bi zamjenjivali sadašnju izradu ppt prezentacija u okviru pojedinih (pred)kliničkih seminara. Takav pristup ima višestruki učinak. S jedne strane, pokazano je da se osim povećanog interesa za e-predavanja kod studenata dodatno povećava i motivacija za učenje, dok s druge strane ovakav angažman studenata doprinosi razvoju njihovih vještina poput inovativnosti, kreativnosti, socijalne interakcije te sposobnosti vođenja i upravljanja projektima.

      Činjenica jeste da nastavnici pri uvođenju novih tehnologija u nastavu moraju više vremena posvetiti za pripremu, istraživanje i koordiniranje nego što bi to trebali za klasičnu nastavu. Dodatno će vrijeme nastavnici trebati ne toliko za učenje novih tehnologija koliko za dizajniranje i organizaciju kolegija što podrazumijeva pronalaženje primjerenih tehnologija e-učenja za ostvarenje pojedinih ishoda učenja, pronalaženje odgovarajućeg pristupa, odabir sadržaja i način njegova prezentiranja, pripremu i stvaranje pripadajućih materijala poput handouta, ppt prezentacija i dodatne literature. Za pojedine tematske jedinice nastavnik treba odvojiti dodatno vrijeme za razvijanje odgovarajućih vježbi i demonstracija odnosno problemskih zadataka kojima će olakšati studentima konsolidiranje informacije dostavljenih e-predavanjima. Slično kao i za klasičnu nastavu i ovdje nastavnik u pripremi i organiziranju novog pristupa nastavi treba pronaći odgovarajuće načine kojima će motivirati studente na aktivno sudjelovanje u nastavi.

Problemi u uvođenju tematskih interaktivnih e-predavanja

      Prihvaćanje i sustavno uvođenje interaktivnih e-predavanja u nastavu na našem fakultetu praćeno je brojnim problemima. S jedne strane, problemi proizlaze iz otpora dijela nastavnika koji smatraju da se medicina ne može učiti „preko interneta“ već uz bolesnički krevet. Često su to nastavnici koji ni ne žele prihvatiti argumente o korisnosti primjene različitih tehnologija e-učenja u unapređenju nastave. Drugu vrstu problema čini tzv. pasivni otpor promjenama gdje se nastavnici javno ne protive uvođenju e-učenja međutim istodobno ne poduzimaju ništa kako bi e-učenje uveli u svoj način podučavanja. Pasivni otpor promjenama je dominantan oblik ponašanja značajnog broja naših nastavnika. U najboljem slučaju ti će nastavnici svoju ppt prezentaciju dati nekom da je postavi u LMS kolegij i tim će činom smatrati da je njihov doprinos razvoju e-učenja ostvaren i završen. S obzirom da ppt prezentacije korisnim smatra manje od 10% studenata očito je da se u tim slučajevima ne može govoriti o unapređenju nastave i korisnosti ponuđenog e-materijala.

      U pogledu učinkovitosti e-predavanja u edukaciji danas ne postoji jedinstveno mišljenje. Umjesto toga u raspravama dominiraju dva međusobno suprotstavljena stajališta. Jedno zastupaju nastavnici koji smatraju da e-predavanja poboljšavaju rezultate studenata i povećavaju njihovu razinu zadovoljstva s predmetom, dok drugo stajalište zastupaju nastavnici koji smatraju da navedene koristi ili nema ili je toliko mala da trud nije vrijedan svih onih problema koje ga prate. Ista ta grupacija smatra da e-predavanja promiču ideju kako je ono jedini važan izvor znanja te kao takvo „otklanja“ studentsku potrebu za konzultiranjem drugih izvora, u krajnjem slučaju i obaveznih udžbenika. Uz sve to, unutar ove grupacije rašireno je mišljenje da se kroz e-predavanja ne može na studente prenijeti entuzijazam predavača za temu kao što se to može učiniti u učionici.

      Sve u svemu, iako već postoje vrlo jasni pokazatelji pozitivnog učinka tematskih e-predavanja na kvalitetu znanja studenata i njihove uspješnosti na ispitima, otpori sustavnom uvođenju e-predavanja u nastavu još su uvijek veliki. Međutim, stvarno mogu li e-predavanja imati negativan učinak na edukaciju studenata? Kada i u kojim slučajevima e-predavanja olakšavaju i unapređuju učenje? Koji su to čimbenici i aktivnosti koje vode tom unaprjeđenju i poboljšanju?  Mnoštvo je ovakvih pitanja čije odgovore treba potražiti u primjeni adekvatnog instrukcijskog dizajna (način organizacije kolegija i sadržaja) te odabiru odgovarajućeg metodološkog pristupa unutar mješovite nastave. I jedan i drugi imaju važnu ulogu u razvoju e-učenja. Da bi se iz tehnologija e-učenja 3. razine izvukao maksimum nastavnik treba razumjeti kako i na koji način metodološke promjene doprinose njegovoj kvaliteti podučavanja, koji oblik instrukcijskog dizajna kolegija najbolje odgovara njegovu stilu podučavanja, te na koji bi način e-predavanja najviše doprinijela usvajanju znanja. Jednako je važno znati kada je dobro koristiti e-predavanja, video, audio, animacije i pisane materijale za postizanje najboljeg pedagoškog učinka. Značajan doprinos za rješavanje navedenih nedoumica može dati postavljanje jasnih, realnih, vremenski izvedivih i preciznih (mjerljivih) ishoda učenja. Tako postavljeni ishodi učenja daju nastavnicima korisne smjernice za izradu nastavnih sadržaja putem kojih će se fokusirati na ono što će student moći (u)raditi ili biti u stanju učiniti, napraviti, demonstrirati nakon svake obrađene tematske jedinice. Primjeri dobre prakse, koje već imamo u okviru našeg fakulteta, po mnogo čemu su dobar način koji može pomoći nastavnicima da pronađu optimalna rješenja u prijenosu znanja studentima.

      Jasno je da tematska interaktivna e-predavanja nisu svemogući lijek za dobro podučavanje i učenje, međutim naša iskustva pokazuju kako ona mogu biti važno oruđe koje može imati snažan utjecaj na studentsko zadržavanje informacija, povećanje kvalitete usvojenog znanja, povećanje njegova angažmana u učenju te na povećano ostvarenje ishoda učenja.

prof. dr. Mirza Žižak

 



Samo registrirani korisnici mogu komentirati.
Molim ulogirajte se ili registrirajte.

 

Iz Arhive

endoscopic surgeryEndoskopsko uklanjanje ranog karcinoma želuca i crijeva metodom “tunelinga” prvi je put u petak izvedeno u K...
Opširnije...
HID & EFIS Od 20. do 21. listopada na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održan je znanstveni skup „2017 Annua...
Opširnije...
TeaTime predavanje Na našem 19. TeaTime predavanju, 30.10.2017., druži...
Opširnije...
medial jordanUz čaj i čajne kekse družimo se u ponedjeljak, 30.10.2017, točno u 5.00 (p.m.) s prim.dr. Nabeelom Zoimatom koj...
Opširnije...

Korisnički račun






Zaboravili ste lozinku?
Ako još nemate Korisnički račun, možete ga kreirati ovdje.

Kalendar

« < Studeni 2020 > »
P U S C P S S
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6

Nadolazeći događaji

Bez dogadaja

Tko je online

Gostiju online: 1

Statistika

Korisnika: 174
Novosti: 1625
Linkova: 0