Kako je kemija spasila Odiseja, a sad pomaže oboljelima od Alzheimera PDF Ispis E-mail
(2 glasova)

Jelena Gnjidić   
Thursday, 02 June 2016
galantusProgresivna bolest koja uništava pamćenje i kognitivne funkcije mozga, zloglasni Alzheimer opisana je po prvi put 1907. godine. 60tak godina kasnije otkrivena je kod oboljelih od Alzheimera poremećena signalizacija acetilkolinom  jer propadaju neuroni koji ga sintetiziraju, a nalaze se u jezgri basalis Meynert. Kakve veze može Odisej imati s tim? Da bi mogli odgovoriti na to pitanje moramo iskoristiti svoje medicinsko znanje pri tumačenju starog mita. Naprijed, štreberi!

Kirka - čarobnica ili poznavateljica bilja?

Budući da smo svi, naravno, pročitali Odiseju, nećemo imati problema ako krenemo in medias res. Naime, Kirka, fatalna žena s otoka Eeje, pozvala je Odisejevu družinu koja je lutala otokom u potrazi za hranom u svoje dvore i pripremila im okrjepu: sir, med, vino i malo mističnog zelenila s otoka! I baš su se usrećili ti siročići - nakon što im je hrana kliznula niz grlo pretvorili su se u životinje, točnije svinjice. Da, sigurno! Oni čija se mašta da smjestiti u čajnu žličicu ne bi to nikada mogli uzeti za ozbiljno. Ali, kako znanstvenici stvarno ponekad imaju šašave ideje, pomislili su da bi ovo zaista moglo biti istina. Naravno, nisu tražili istinu u tome da su ti ljudi doslovno dobili svinjske repiće kao debeli Dudley u Harryju Potteru, nego u tome da su možda mislili kako su ih dobili.
Ali, zašto bi to mislili? Možda zato što je ono mistično zelenilo posluženo sa sirom bila biljka s fancy imenom Datura stramonium, u narodu poznata i kao kužnjak, smrdljika, vražja trava, noćna frajla, bunika. Sve neka lijepa imena za „uspravnu, smrdljivu, jednogodišnju biljku“  kako je opisana u Flora Croatica Database. Koje god ime joj nadjenuli, ako se konzumira može uzrokovati amneziju (sjetite se, Kirka je i željela da družina zaboravi svoju rodnu zemlju) i halucinacije koje su očito dovoljno jake da pomisliš da si svinja.

„Samo Eurìlohosta, jer pr'jevaru slućaše neku.“- Ovaj Sherlock svoga doba, s nosom za prijevare, vratio se Odiseju kad je čuo svoje prijatelje kako izbezumljeni rokću pred Kirkom. Naravno, plemeniti Odisej pohitao je spasiti svoje prijatelje što nije moglo proći bez uplitanja božanstava, u ovom slučaju Hermesa.

„…onu dade mi travu, izvadiv je iz zemlje i narav mi pokaže njenu,
Korijen bješe joj crn, a cvȉjetom nalik na ml'jeko.
Bozi je nazivlju moly, a smrtnim ljudima nju je teško iskopati gdje, al' bozima sve je moguće.“

Etogac, još jedan deus ex machina trenutak koji spašava Odiseja sudbine koja je zadesila njegovu kliku. Naime, na njega zbog ove biljčice Kirkina magična smrdljika nije djelovala!  Ali kako?! Mora da je neka kemija…
Tu su sad radile pametne glavice botaničara, farmakologa, toksikologa, fiziologa, neuroznanstvenika i tko zna koga sve ne. I, evo znanosti iza priče.

Molekulice u mitu

Da nije bilo spominjanja biljaka u tekstu, sve bi  bilo jednostavno - ovaj dio bila bi još jedna izvanredna, umjetnički oblikovana izmišljotina uma koji pršti idejama. Ali, ne bi znanstvenici bili znanstvenici kad im ne bi svašta, pa i spomen zelenila u mitu, zagolicalo maštu i postavilo pitanja na koja oni jednostavno moraju naći odgovor.
Kako je već spomenuto, vjerojatno je da je biljka koju je Kirka ubacila muškarcima u hranu Datura stramonium ili smrdljika, a ona sadrži veliku količinu skopolamina i atropina, antagonista muskarinskih receptora neurotransmitera acetilkolina. Alan Woolf, toksikolog s Harvarda, objasnio je da njihovo djelovanje može izazvati žive halucinacije i ozbiljni delirij - poremećaj kognicije i stupnja svijesti. Kirka je očito dobro znala što treba umiješati u koktel ;)

 Ali opet, kako to da Kirkin „Pig Colada“ nije djelovao na Odiseja? Što je to što mu je Hermes dao?

Još malo povijesti potrebno je za dolazak do odgovora. Već 1951. ruski farmakolog Mikhail Mashkovsky otkrio je da stanovnici Urala koriste cvijet visibabe i utrljavaju ga u kožu za olakšavanje bolova. I ne samo to - njihova djeca oboljela od poliomijelitisa koriste ga da bi se obranila od paralize. Fasciniran ovim otkrićem, Mashkovsky je htio provjeriti kako te stvari funkcioniraju, pa je sa svojom suradnicom Ritom Kruglikovom-Lvovom istraživao utjecaje spojeva ekstrahiranih iz visibabe i pronašao galantamin - spoj koji djeluje kao inhibitor acetilkolinesteraze koja bi inače razgradila acetilkolin (Ach) i smanjila količinu dostupnog neurotransmitera. Primijenjen, galantamin osigurava dovoljnu količinu Ach koji se može vezati za receptore, čak i ako su prisutni reverzibilni blokatori tih receptora, poput atropina i skopolamina - Ach ih jednostavno otjera s receptora i veže se za njega. To je navelo znanstvenike da pokušaju liječiti ovu degenerativnu bolest galantaminom- kad se već gubi Ach,  pokušali su bar produljiti vrijeme poluživota onog Ach koji se stvara i ublažiti napredovanje bolesti, što je rezultiralo time da se galantamin danas koristi kao jedan od odobrenih lijekova za tretiranje Alzheimerove bolesti.

Upravo ova znanja pomogla su u stvaranju teorije koja je iznesena 1981. na 12. svjetskom kongresu neurologa. Neurolozi Andreas Plaitakis i Roger Duvoisin uspjeli su povezati sve točkice na širokom platnu koje je bilo ispred njih: od Homerovog opisa biljaka, njihove rasprostranjenosti u grčkom svijetu i upoznatošću tadašnjeg stanovništva s njihovim djelovanjem (postoje, naime,Teofrastovi  zapisi iz 4. st. pr. Kr. u kojima navodi visibabu kao protuotrov pa se pretpostavlja da su i prije znali za njene blagodati) do modernih znanja o djelovanju malih, sitnih atoma povezanih u djelotvorne čestice, molekule. Stvorili su mrežu, ubacili u nju sve te informacije i proglasili visibabu, tu nježnu vjesnicu proljeća s lukovicom punom galantamina koji pomaže oboljelima od Alzheimera, Odisejevom spasiteljicom.


Samo registrirani korisnici mogu komentirati.
Molim ulogirajte se ili registrirajte.

 

Vijest tjedna

Registrirajte se i moći ćete pregledavati zaštićene sadržaje.
Sve o otvaranju korisničkog računa te prava i obaveze koja proizlaze iz toga možete naći OVDJE
 

Iz Arhive Culi smo da...

...
Opširnije...
TeaTime predavanje S novom ak. godinom nastavljamo s TeaTime predavanjima, 11. po redu. Za gosta predav...
Opširnije...
generacija 2022.Želimo toplu dobrodošlicu našim novim kolegicama i kolegama - brucošima koji su već odradili dva najznačajnija pr...
Opširnije...

Galerije

Jeste li znali da...

da je ukupna površina pluća oko 93 metra kvadratna što je gotovo 20 puta veće od površine kože

Korisnički račun






Zaboravili ste lozinku?
Ako još nemate Korisnički račun, možete ga kreirati ovdje.

Kalendar

« < Lipanj 2017 > »
P U S C P S S
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2

Nadolazeći događaji

Bez dogadaja

Posljednji komentari

No comment...

Tko je online

Gostiju online: 2

Statistika

Korisnika: 174
Novosti: 1610
Linkova: 0

Preuzmi vijesti