Home arrow Čuli smo arrow Čuli smo da... arrow Kako se nositi sa stresom?
Kako se nositi sa stresom? PDF Ispis E-mail
(1 glas)

Monday, 10 December 2007
stresSvaka okolina može uzrokovati stres i neke razine stresa dio su svakodnevnog života, a ne samo posljedica odnosa i prilika na radnom mjestu. Mnogi pokušavaju posljedice stresa ublažiti na neprikladan ili čak štetan način. Nikotin, alkohol, kofein, šećer, sredstva za umirenja te opijati najčešća su sredstva kojima pokušavamo smanjiti stres koji osjećamo. Sredstva koja nas potiču na akciju ili stimulansi, djeluju tako da pojačavaju lučenje neurotransmitera i time uzrokuju stalne velike uspone i padove energije i raspoloženja. Organizam se s vremenom na njih privikava, tako da treba povećavati dozu stimulansa za postizanje istog učinka. Umjesto uzimanja stimulansa i sredstava za smirenje, suvremeni čovjek bi trebao naučiti metode za izbjegavanje stresa i smanjivanje njegovih štetnih učinaka. Neke od njih možemo provoditi sami, kao što je smanjenje obima dnevnih obaveza (radnih, obiteljskih, školskih, društvenih), uvođenje pravilne prehrane s mnogo vitamina i minerala, obogatiti prehranu uzimanjem dodataka prehrani, izbjegavati stimulanse i sedative, uvesti uredan ritam spavanja i budnosti, redovnu tjelovježbu uz tehnike opuštanja i meditacije. Postanite svjesni upozoravajućih fizičkih simptoma nagomilanog stresa kao što su glavobolje, ukočeni vrat i ramena, ubrzano disanje, znojenje, bolovi u želucu i mučnina te onih psihičkih poput pojačane iritabilnosti i netolerancije, nervoze, poteškoća sa koncentracijom i negativnih misli. Preispitajte svoj život, reorganizirajte ga i bolje ga kontrolirajte sami, ili, još bolje, uz pomoć stručnjaka. Pripremite se za stresni doživljaj i učinite ga predvidljivim na način da ga što više razjasnite, isplanirate, uvježbate, smanjite njegovu važnost ili jednostavno izbjegnete. Unaprijedite međuljudske odnose na način da što više budete s onima koje volite, družite se s prijateljima i povremeno održavajte kvalitetne društvene kontakte. Jednako tako prepoznajte i izbjegavajte osobe koje vas iskorištavaju te one koje stalno stvaraju probleme i traže od vas previše suosjećanja. Nadalje, svaku neriješenu situaciju i sukob s bilo kime i u vezi bilo čega odmah raščistite. Zauzmite se za sebe jačajući svoje samopouzdanje na način da postanete svjesni i svojih pozitivnih i negativnih strana; izborite se za svoje stavove, ali ih ne namećite drugima pod svaku cijenu; prepoznajte i ostvarite sve svoje ostvarive želje, a one neostvarive razumno odbacite. Nadalje, što je neobično važno, naučite reći "ne" u slučaju da vas drugi opterećuju obavezama kojima ne možete ili ne želite udovoljiti. Mislite racionalno i pozitivno jer čak i negativna iskustva imaju pozitivne elemente. Dakle, racionalno analizirajte svaki problem (brigu, strah i sl.) na način da ga najprije definirate, potom utvrdite što ga je izazvalo, zatim dokučite sva moguća rješenja te na kraju izaberite ono najbolje. Racionalnim i pozitivnim pristupom spoznat ćete da niti jedan problem nije nerješiv, da neki problemi ni ne postoje ili se mogu izbjeći, da mnogi nisu tako veliki kao što nam se to na prvi pogled čini, da se mnogi riješe sami od sebe te da se svaki problem može umanjiti. Svakodnevno odvojite 30-tak minuta za opuštanje u miru i tišini bez mogućnosti ometanja. Trenutke samoće i dokolice pretvorite u svakodnevni ritual koji će vas opustiti i goditi vašem tijelu i duši. Želite li učiniti korak dalje u kvalitetnom načinu opuštanja, naučite i prakticirajte vježbe koje objedinjuju vježbe za mišiće, srce, disanje i kontrolu trbušnog područja. Pobjedite stres fizičkom aktivnošću koja, bez sumnje, predstavlja jedan od najboljih načina sprječavanja negativnih učinaka stresa. Već i 30 minuta svakodnevne večernje šetnje ili deset minuta uspinjanja stepenicama čine čuda. Naravno, za razgrađivanje stresa najuputnije je tri ili više puta tjedno trčati, brzo hodati, voziti bicikl, plivati ili planinariti. Zdravo se hranite, jer pravilna ishrana, između ostalog, doprinosi i zaštiti organizma od pogubnog utjecaja stresa. Prednost dajte redovitoj prehrani baziranoj na proizvodima od cjelovitih žitarica, voću, povrću i ribi, umjerenoj količini mliječnih namirnica i bijelom mesu, maslinovom ulju, te na malo, ili još bolje, nimalo masti i šećera. Posebnu pažnju posvetite zastupljenosti namirnica koje su bogate ugljikohidratima, vitaminima B skupine, posebno B5 i B6, esencijalnim aminokiselinama te magnezijem. U slučaju stalne izloženosti stresu preporučuje se i unos dodatne količine vitamina B kompleksa, vitamina C i E, magnezija, cinka i selena u obliku pripravaka koje morate odabrati isključivo u dogovoru s liječnikom. Pijte dovoljno kvalitetne vode, a smanjite ili ukinite konzumiranje alkohola, gaziranih pića i kave. Što više se smijte ili, ako je potrebno, ponovo se naučite smijati, jer kada se radi o stresu, smijeh je najbolja preventivna metoda kao i najbolji lijek. Po mišljenju stručnjaka smijeh opušta cijeli organizam te, između ostalog, opušta mišiće, pospješuje disanje, poboljšava cirkulaciju, umiruje živčanu napetost i tjera crne misli. Svaka okolina može uzrokovati stres i neke razine stresa dio su svakodnevnog života, a ne samo posljedica odnosa i prilika na radnom mjestu. Mnogi pokušavaju posljedice stresa ublažiti na neprikladan ili čak štetan način. Nikotin, alkohol, kofein, šećer, sredstva za umirenja te opijati najčešća su sredstva kojima pokušavamo smanjiti stres koji osjećamo. Sredstva koja nas potiču na akciju ili stimulansi, djeluju tako da pojačavaju lučenje neurotransmitera i time uzrokuju stalne velike uspone i padove energije i raspoloženja. Organizam se s vremenom na njih privikava, tako da treba povećavati dozu stimulansa za postizanje istog učinka. Umjesto uzimanja stimulansa i sredstava za smirenje, suvremeni čovjek bi trebao naučiti metode za izbjegavanje stresa i smanjivanje njegovih štetnih učinaka. Neke od njih možemo provoditi sami, kao što je smanjenje obima dnevnih obaveza (radnih, obiteljskih, školskih, društvenih), uvođenje pravilne prehrane s mnogo vitamina i minerala, obogatiti prehranu uzimanjem dodataka prehrani, izbjegavati stimulanse i sedative, uvesti uredan ritam spavanja i budnosti, redovnu tjelovježbu uz tehnike opuštanja i meditacije. Postanite svjesni upozoravajućih fizičkih simptoma nagomilanog stresa kao što su glavobolje, ukočeni vrat i ramena, ubrzano disanje, znojenje, bolovi u želucu i mučnina te onih psihičkih poput pojačane iritabilnosti i netolerancije, nervoze, poteškoća sa koncentracijom i negativnih misli. Preispitajte svoj život, reorganizirajte ga i bolje ga kontrolirajte sami, ili, još bolje, uz pomoć stručnjaka. Pripremite se za stresni doživljaj i učinite ga predvidljivim na način da ga što više razjasnite, isplanirate, uvježbate, smanjite njegovu važnost ili jednostavno izbjegnete. Unaprijedite međuljudske odnose na način da što više budete s onima koje volite, družite se s prijateljima i povremeno održavajte kvalitetne društvene kontakte. Jednako tako prepoznajte i izbjegavajte osobe koje vas iskorištavaju te one koje stalno stvaraju probleme i traže od vas previše suosjećanja. Nadalje, svaku neriješenu situaciju i sukob s bilo kime i u vezi bilo čega odmah raščistite. Zauzmite se za sebe jačajući svoje samopouzdanje na način da postanete svjesni i svojih pozitivnih i negativnih strana; izborite se za svoje stavove, ali ih ne namećite drugima pod svaku cijenu; prepoznajte i ostvarite sve svoje ostvarive želje, a one neostvarive razumno odbacite. Nadalje, što je neobično važno, naučite reći "ne" u slučaju da vas drugi opterećuju obavezama kojima ne možete ili ne želite udovoljiti. Mislite racionalno i pozitivno jer čak i negativna iskustva imaju pozitivne elemente. Dakle, racionalno analizirajte svaki problem (brigu, strah i sl.) na način da ga najprije definirate, potom utvrdite što ga je izazvalo, zatim dokučite sva moguća rješenja te na kraju izaberite ono najbolje. Racionalnim i pozitivnim pristupom spoznat ćete da niti jedan problem nije nerješiv, da neki problemi ni ne postoje ili se mogu izbjeći, da mnogi nisu tako veliki kao što nam se to na prvi pogled čini, da se mnogi riješe sami od sebe te da se svaki problem može umanjiti. Svakodnevno odvojite 30-tak minuta za opuštanje u miru i tišini bez mogućnosti ometanja. Trenutke samoće i dokolice pretvorite u svakodnevni ritual koji će vas opustiti i goditi vašem tijelu i duši. Želite li učiniti korak dalje u kvalitetnom načinu opuštanja, naučite i prakticirajte vježbe koje objedinjuju vježbe za mišiće, srce, disanje i kontrolu trbušnog područja. Pobjedite stres fizičkom aktivnošću koja, bez sumnje, predstavlja jedan od najboljih načina sprječavanja negativnih učinaka stresa. Već i 30 minuta svakodnevne večernje šetnje ili deset minuta uspinjanja stepenicama čine čuda. Naravno, za razgrađivanje stresa najuputnije je tri ili više puta tjedno trčati, brzo hodati, voziti bicikl, plivati ili planinariti. Zdravo se hranite, jer pravilna ishrana, između ostalog, doprinosi i zaštiti organizma od pogubnog utjecaja stresa. Prednost dajte redovitoj prehrani baziranoj na proizvodima od cjelovitih žitarica, voću, povrću i ribi, umjerenoj količini mliječnih namirnica i bijelom mesu, maslinovom ulju, te na malo, ili još bolje, nimalo masti i šećera. Posebnu pažnju posvetite zastupljenosti namirnica koje su bogate ugljikohidratima, vitaminima B skupine, posebno B5 i B6, esencijalnim aminokiselinama te magnezijem. U slučaju stalne izloženosti stresu preporučuje se i unos dodatne količine vitamina B kompleksa, vitamina C i E, magnezija, cinka i selena u obliku pripravaka koje morate odabrati isključivo u dogovoru s liječnikom. Pijte dovoljno kvalitetne vode, a smanjite ili ukinite konzumiranje alkohola, gaziranih pića i kave. Što više se smijte ili, ako je potrebno, ponovo se naučite smijati, jer kada se radi o stresu, smijeh je najbolja preventivna metoda kao i najbolji lijek. Po mišljenju stručnjaka smijeh opušta cijeli organizam te, između ostalog, opušta mišiće, pospješuje disanje, poboljšava cirkulaciju, umiruje živčanu napetost i tjera crne misli.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati.
Molim ulogirajte se ili registrirajte.

 

Iz Arhive

endoscopic surgeryEndoskopsko uklanjanje ranog karcinoma želuca i crijeva metodom “tunelinga” prvi je put u petak izvedeno u K...
Opširnije...
HID & EFIS Od 20. do 21. listopada na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održan je znanstveni skup „2017 Annua...
Opširnije...
TeaTime predavanje Na našem 19. TeaTime predavanju, 30.10.2017., druži...
Opširnije...
medial jordanUz čaj i čajne kekse družimo se u ponedjeljak, 30.10.2017, točno u 5.00 (p.m.) s prim.dr. Nabeelom Zoimatom koj...
Opširnije...

Korisnički račun






Zaboravili ste lozinku?
Ako još nemate Korisnički račun, možete ga kreirati ovdje.

Kalendar

« < Travanj 2020 > »
P U S C P S S
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 1 2 3

Nadolazeći događaji

Bez dogadaja

Tko je online

Gostiju online: 3

Statistika

Korisnika: 174
Novosti: 1625
Linkova: 0