Home arrow Čuli smo arrow Čuli smo da... arrow Seks ubrzava evoluciju (barem tako studije kažu…)
Seks ubrzava evoluciju (barem tako studije kažu…) PDF Ispis E-mail
(0 glasova)

Eluard   
Thursday, 19 October 2006

germaU čemu je važnost seksa? Gledajući sa znanstvenog stanovišta, može biti zamarajuć, iscrpljuć i vremenski zahtjevan. Ni za razmnožavanje (više) nije sasvim nužan, pogotovo u nižih organizama poput mikroba i nekih gljiva. Razočarani?

Ne morate biti. Nova studija pokazuje da je seks evolucijski itekako prihvatljiv i poželjan. Da bi došla do ovako vrijednog zaključka, grupa znanstvenika je stvorila mutiran soj plijesni koji je, za razliku od normalne gljivičaste plijesni, nije mogao proizvoditi spolno diferencirane spore koje bi tom novom soju omogućile spolno razmnožavanje. (Gljivice plijesni se inače, za o­ne koje takve stvari zanimaju, mogu razmnožavati spolno i nespolno…)

Kad su novi soj testirali u normalnim uvjetima, pokazalo se da je jednako sposoban preživjeti i razmnožiti se kao i normalan, nemutirani soj. No u zahtjevnijim, nepovoljnijim okružjima, spolna se gljivica ponašala daleko bolje i izdržavala je dulje od jadne, obične gljivice. Ergo, zaključuje nam Matthew Goddard iz University of Auckland, da «nedvojbeno seks uzrokuje bržu evolucijsku prilagodbu.» (Btw. Članak je objavljen je u Nature-u, a ne u Vinogradarskom vjesniku, pa se slobodno možete prestati rugati odraslim ljudima kojima se posao sastoji od proučavanja spolnog života gljivica…)

Ako se vratimo u devetnaesto stoljeće, možemo i tamo pronaći znanstvenike koji su tvrdili da seksualna reprodukcija omogućava veću učinkovitost prirodnog odabira upravo zbog povećanja genetske raznolikosti. Naravno, mnogo je kompliciranije ponuditi preciznije i jednoznačno objašnjenje zašto je seks tako važan u preživljavanju najsposobnijih.

Za o­ne koji se još uvijek smiju odraslim ljudima iz pretprethodnog odjeljka, morali su upotrijebiti gljivice baš zato što se svi viši organizmi moraju razmnožavati spolno pa nije bilo moguće imati kontrolnu skupinu koja bi se jasno razlikovala po ispitivanom parametru – sposobnosti seksualnog razmnožavanja. Umjesto ljudima, Goddard et al. su se zato okrenuli jednostaničnim organizmima da bi provjerili svoju hipotezu.

No prije testiranja su morali pristupiti stvaranju mutantnog oblika rečene gljivice. Naime, u slučaju da ima dovoljno hranjivih tvari, gljivice se razmnožavaju aseksualno, a tek u nepovoljnim su uvjetima sklone proizvodnji haploidnih spora. Naši su momci, dakle, natjerali mutirane gljivice da u nepovoljnim uvjetima izbjegnu stvaranje haploidnih spora, čime su dokinuli spolno razmnožavanje.

Rezultati su pokusa nedvojbeno pokazali da seksu sklona populacija daleko uspješnije preživljava u novom, zahtjevnom okružju. Na primjer, u takvim su uvjetima seksualne gljivice pokazale uspješnost prilagodbe od čak 94%, dok je samo 80% aseksualnih preživjelo.

Na prvi pogled, čini se da seksualno razmnožavanje ima više mana no prednosti. Primjerice, sjetite se samo logističkih problema u nalaženju partnera, što je velik problem u vrsta gdje je mobilnost jedinke mala ili gustoća naseljenosti mala. Također, genetska rekombinacija može ugroziti i očuvanje genetski povoljnih nasljednih prilagodbi, no ipak se ovom najnovijom studijom dokazalo kako su takve mogućnosti potisnute u drugi plan mogućnostima daljnjeg stvaranja povoljnih prilagodbi.

Usprkos značajnom otkriću, studija ipak nije mogla odgovoriti na sva postavljena pitanja. Gljivice nemaju definirane spolove, samo haploidne spore, pa nije sasvim reprezentativan primjer, primjenjiv na vrste s konačnom spolnom diferencijacijom. Iako je nepobitno dokazano da spolne gljivice bolje i brže reagiraju na promjenu okoliša, nije otkriveno zašto je tome tako. Potraga za objašnjenjem sveprisutnosti i primamljivosti seksa se, dakle, nastavlja…

Samo registrirani korisnici mogu komentirati.
Molim ulogirajte se ili registrirajte.

 

Iz Arhive

endoscopic surgeryEndoskopsko uklanjanje ranog karcinoma želuca i crijeva metodom “tunelinga” prvi je put u petak izvedeno u K...
Opširnije...
HID & EFIS Od 20. do 21. listopada na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održan je znanstveni skup „2017 Annua...
Opširnije...
TeaTime predavanje Na našem 19. TeaTime predavanju, 30.10.2017., druži...
Opširnije...
medial jordanUz čaj i čajne kekse družimo se u ponedjeljak, 30.10.2017, točno u 5.00 (p.m.) s prim.dr. Nabeelom Zoimatom koj...
Opširnije...

Korisnički račun






Zaboravili ste lozinku?
Ako još nemate Korisnički račun, možete ga kreirati ovdje.

Kalendar

« < Rujan 2019 > »
P U S C P S S
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6

Nadolazeći događaji

Bez dogadaja

Tko je online

Gostiju online: 3

Statistika

Korisnika: 174
Novosti: 1625
Linkova: 0