Home arrow Čuli smo arrow Čuli smo da... arrow Tribina - Pristanak pacijenta na liječenje
Tribina - Pristanak pacijenta na liječenje PDF Ispis E-mail
(1 glas)

Sullengirl y tyrandas   
Saturday, 22 December 2007
.

18.12. je u Vijećnici Pravnoga fakulteta održana tribina na temu “Pristanak pacijenta na liječenje“, gdje je kao uvodničar dr.sc. Saša Nikšić (viši asistent na katedri Građanskog prava Pravnog Fakulteta u Zagrebu) ukratko prezentirao svoju disertaciju na naslovnu temu. Na  tribini su sudjelovali i prof. Želimir Bradamante  i prof. Vlasta Bradamante s Medicinskog fakulteta (bio je još netko s Medicine, nažalost, i uz najdublje isprike, ime nisam uhvatila).

Za početak je objašnjen smisao “preuskog” naslova - pristanak na liječenje obuhvaća slučajeve operativnih zahvata i dijagnostike, ali tu spadaju i slikanja, testiranja i ostali medicinskih zahvati u širem smislu.

U samom uvodu spomenut je poznati citat koji na prilično bizaran način opisuje problematiku - u građanskom pravu se «na jednak način gleda na ubod nožem ili skalpelom». U prvom slučaju postoji protupravnost, u drugom slučaju ne, jer pristanak pacijenta isključuje protupravnost “rezanja”.

 Pristanak pacijenta na liječenje je poseban oblik pristanka oštećenika.

Tko nije upoznat s institutom, kratko objašnjenje: na poznatoj latinskoj maksimi volenti non fit iniuria - onome koji pristaje se ne čini šteta, temelji se čl. 1054. Zakona o obveznim odnosima (tko na svoju štetu dopusti drugome poduzimanje neke radnje, nema pravo od njega zahtijevati naknadu štete prouzročene tom radnjom). Znači, pristanak isključuje protupravnost štetne radnje pa nema ni odgovornosti za štetu.
Sam pristanak pacijenta spada u ustavnopravnu kategoriju, jer jamči pravo svakog da samostalno odlučuje o svojim pravima, uključujući i ona vezana za zdravlje.

Da bi pristanak bio valjan, potrebno je nekoliko uvjeta: sposobnost pacijenta na pristanak; odsutstvo mana volje (jer ako je prisutna, može se povezati s nedovoljnom obaviještenosti, što vodi prema zabludi pacijenta); pristanak neće biti valjan niti ako je riječ o nedopuštenom zahvatu protivnom pravilima struke.

Glavna pretpostavka pristanka na liječenje je obavijest, koju je liječnik dužan dati pacijentu, informirati ga o rizicima zahvata i eventualnim alternativnim načinima liječenja. Institut obavijesti detaljnije uređuje Zakon o zaštiti prava pacijenata.

Navedeni su kriteriji davanja obavijesti: vjerojatnost da će biti komplikacija, težina mogućih posljedica (bez obzira koliko je mala mogućnost), a ako se radi o hitnom zahvatu, opseg obavijesti se ograničava.

Za osobe koje nisu u stanju skrbiti za svoja prava (maloljetnika, duševnih bolesnika) pristanak daje zakonski zastupnik tj. skrbnik.

Neki dijelovi zakona su kritizirani, npr. odredba da se neke od obavijesti daju isključivo na zahtjev pacijenata je nazvana “čudnom”, a što se tiče sadržaja obavijesti, pisci su malo pretjerali i nametnuli liječnicima besmislen teret. Naime, osim o rizicima koji su vezani uz liječenje, liječnik je dužan pacijenta obavijestiti i o pravima zdravstvenog osiguranja (?!) – u svakom slučaju, radi se o nerealnom očekivanju da zdravstveni djelatnici daju stručne pravničke savjete.
Spomenuta je i “kategorizacija obavijesti” – neke je liječnik obvezan dati, neke daje samovoljno, a neke na zahtjev pacijenta.
Tu nije kraj listi zamjerki: što se tiče zahtjevane forme pristanka pacijenta, potreban je pisani oblik. Radi se o nepotrebnom i neracionalnom opterećivanju cijelog sustava papirologijom, pri čemu se zanemaruje povjerenje između liječnika i pacijenta, kao jedna od prednosti usmene obvijesti.

 Upitno je također koliko široko te obavijesti moraju ići, da se, kako ističu i liječnici koji su sudjelovali u tribini, pacijenta ne bi zasulo informacijama i izložilo dodatnom stresu. Jedan medicinski zahvat može dovesti do niza komplikacija, i ako se svi rizici objasne, ponekad se pacijent može prestrašiti.

 U raspravi koja je slijedila, dotaknulo se nekoliko pitanja; može li pacijent u svakom trenutku razumjeti obavijest liječnika te problem da ponekad liječnici ne uspijevaju objasniti pacijentu sve moguće komplikacije da ih ovaj razumije.

Spomenuto je nekoliko primjera iz prakse – ponekad pacijent u stresu daje pristanak, da bi nakon nekoliko dana tvrdio da nije razumio obavijest.

Dotaklo se pitanje “plafona” davanja obavijesti pacijenta, tj. do kojeg stupnja liječnik ima tu dužnost ako se, recimo, radi o neizlječivim bolestima. U ovakvim slučajevima postoje određene iznimke, osobito ako bi takve informacije pogodile pacijenta.

No, u situacijama kada o pristanku pacijenta ovisi daljnje liječenje, davanje obavijesti je obvezno.

Spomenuto je i pitanje koje muči liječnike u zatvorskim bolnicama – štrajk glađu kod kojeg pristanka na liječenje nema.

Tu je bilo zgodno vidjeti različita stajališta oko istog problema – pravnike koji objašnjavaju liječnicima da zatvorenici imaju pravo na štrajk glađu i navode konvencije i propise koji im to jamče (ako si osoba tako izabere, ništa se tu ne može) i liječnike koji pokušavaju objasniti pravnicima da je njihov poziv borba za život i da im nije baš svejedno kada pacijent gubi svijest ili ga treba reanimirati. Ukratko, ljepote akademskog izražavanja o konvencijama i pravima drugačije izgledaju kada pacijent naočigled svog liječnika počinje gubiti svijest.

Rješenje zvuči grubo – ako liječnici postupe lege artis i sačuvaju zdravlje bolesniku, nema problema. No, ako dođe do komplikacija pri zahvatima, a nije bilo potrebnog pristanka, onda je posljedica odgovornost za štetu.

Predsjednik Kluba pravnika, Akademik Jakša Barbić je najavio projekt koji se uskoro planira u HAZU-u, znanstveno vijeće na temu građanskopravne odgovornosti u medicini gdje bi se trebali okupiti stručnjaci s “obje strane”, medicinari i pravnici te riješiti neka pitanja.

S obzirom na odaziv (premda slab, radi neinformiranosti o održavanju tribine) liječnika i profesora Medicinskog fakulteta u Zagrebu, koji su istaknuli svoje probleme s kojima se suočavaju svakodnevno u praksi, pogotovo u odnosu stručnjak – nestručnjak (pacijent), a zbog svih pitanja kojih se nije stiglo dotaknuti obećano je još nekoliko tribina na ovu temu.



Samo registrirani korisnici mogu komentirati.
Molim ulogirajte se ili registrirajte.

 

Iz Arhive

endoscopic surgeryEndoskopsko uklanjanje ranog karcinoma želuca i crijeva metodom “tunelinga” prvi je put u petak izvedeno u K...
Opširnije...
HID & EFIS Od 20. do 21. listopada na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održan je znanstveni skup „2017 Annua...
Opširnije...
TeaTime predavanje Na našem 19. TeaTime predavanju, 30.10.2017., druži...
Opširnije...
medial jordanUz čaj i čajne kekse družimo se u ponedjeljak, 30.10.2017, točno u 5.00 (p.m.) s prim.dr. Nabeelom Zoimatom koj...
Opširnije...

Korisnički račun






Zaboravili ste lozinku?
Ako još nemate Korisnički račun, možete ga kreirati ovdje.

Kalendar

« < Travanj 2020 > »
P U S C P S S
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 1 2 3

Nadolazeći događaji

Bez dogadaja

Tko je online

Gostiju online: 1

Statistika

Korisnika: 174
Novosti: 1625
Linkova: 0