Home arrow Čuli smo arrow Čuli smo da... arrow U Pravilniku o dodiplomskoj nastavi treba štošta još mijenjati
U Pravilniku o dodiplomskoj nastavi treba štošta još mijenjati PDF Ispis E-mail
(0 glasova)

Canizzaro & ~Sentinel~   
Friday, 17 November 2006
indexKao što već vjerojatno znate, u tijeku je priprema novog pravilnika o dodiplomskoj nastavi, sudjelovati mogu i studenti, ali samo prije 22. studenog. Želja nam je reći nešto o pravilniku i koje to o­n promjene zapravo treba donijeti. Uključujući i promjene koje ne donosi.

Prva točka koja je zaslužila pozornost glasi: 'Studenti koji se školuju po osobnim potrebama snose troškove školovanja u visini koju određuje Fakultetsko vijeće uz potvrdu Senata Sveučilišta u Zagrebu.'  No, ne navodi što to točno znači 'trošak školovanja', jer su u cijenu studiranja navodno uključeni udžbenici u nakladi Medicinskog fakulteta te skripte koje priređuju katedre, no to još ne vidjesmo. Što zapravo studenti plaćaju na kraju? Ne znam.

Intrigantno mi je i svako zaziranje od bilo kakvog uključivanja modernih sredstava u nastavu.
Primjerice, kod točke koja govori o određivanju literature za ispit, moglo se navesti i da bi bilo preporučljivo da se u tu literaturu uključe npr.popisi nastvanih pomagala, sažetaka, nastavnih tekstova i pripadajuće poveznice na materijale na internet stranicama katedara te internet poveznice na korisne sadržaje drugih obrazovnih i ostalih institucija. Pa ipak smo u internet eri. Samo sugestija, ništa više. Jer kada kažete literatura, ostaje činjenica da je dovoljno navesti neku knjigu. A to više nije slučaj.

'Stručne službe Tajništva Fakulteta te katedri i vijeća predmeta organiziraju nastavubrinu se o njezinom provođenju u skladu s odredbama Zakona, Statuta i ovog Pravilnika.' To bi značilo da je za pomicanje ispitnog roka iz pojedinog predmeta odgovorno Tajništvo.
Stoga predlažemo dodati: '...te su dužne nastavni kadar i studente na vrijeme obavijestiti o donešenim odlukama, promjenama i terminima vezanima uz sve oblike nastave i ispita?'

'Nastava se provodi u ustrojbenim jedinicama Fakulteta te u kliničkim nastavnim bazama s kojima je Fakultet uspostavio ugovorne odnose.' Ako dobro razumijem o­no što piše, kako ćemo o­nda slušati izborne predmete na drugim fakultetima?
Stoga predlažemo: '... te na drugim Visokim učilištima ako se radi o izbornoj nastavi studenta'. Eh, to zvuči bolje.

U članku koji bi trebao definirati svrhu predavanja, navodi se sve osim primjerice toga da bi se na predavanjima trebale iznositi i nove spoznaje i znanstvena dostignuća, novosti u praksi i slično.

Zanimljiv je i članak koji govori o izostancima s nastave, tj. o mogućnosti nadoknade 50% izostanaka za vrhunske sportaše koji su izostali zbog natjecanja, ali ni riječ o tome da bi se mogli nadoknaditi izostanci studenata koji su npr. sudjelovali na znanstvenom simpoziju u sklopu znanstvenog rada na fakultetu itd... Vrlo zanimljivo, preuzeto s DIFa?

Također, stoji da, ukoliko ne položite tematski kolokvij, ne da nemate pravo dobiti potpis ili prijaviti ispit, nego nemate pravo slušati dalje nastavu? Naravno, nije napisano može li student izbjeći pad godine ukoliko mu se slučajno dogodi da padne tematski kolokvij, jer se ne navodi mogućnost nadoknade.

Izborni predmeti se polažu preko završnog kolokvija, osim ako nisu od 'izuzetne važnosti', te se ocjenjuju samo kao prolaz/pad. Dakle, nema ocjena iz izbornih.

Postoji i članak o takozvanim djelomičnim ispitima, u kojem stoji da se može organizirati zajednički ispit za tematski povezane predmete. Recimo, ukoliko kažemo da su svi ispiti na prve tri godine tematski povezani, bismo li mogli uvesti nešto kao USMLE step 1? Sumnjam, i ne vidim svrhu.

'Isključivo u pisanom obliku (test) mogu se provoditi jedino djelomični ispiti. Svi završni ispiti moraju biti kombinirani, pri čemu je test uvijek početni dio ispita, a iza testa slijedi praktični i/ili usmeni dio ispita.' Ovo me pravilo posebno pogodilo, jer već dvije godine živim u uvjerenju da je cilj zapravo vrlo objektivan, kvalitetan pismeni ispit, jer se na usmenom ispitu ipak gubi dio objektivnosti. Ako je jedan test jako dobro sastavljen, kao primjerice na fiziologiji, te je nemoguće naučiti dvije trećine gradiva a jednu preskočiti, i uz to još dodate lijep omjer laganih, teških i srednje teških pitanja, da daju objektivnu ocjenu znanja, zašto bi to bilo potrebno još jednom provjeravati usmeno? Činjenicom da se obvezuje usmena provjera znanja, jasno se poručuje da se smatra da o­ni koji pismeni ispit sastavljaju, nisu sposobni taj ispit kvalitetno sastaviti. Što dovodi do pitanja čemu o­nda uopće PISMENI ispit?

Također, u pravilniku stoji da je konačna ocjena prosjek ocjena na pismenom, usmenom i praktičnom dijelu ispita. Primjerice, ako dobijete 4 na pismenom ispitu, a ruše vas na usmenom ispitu, prosjek je 2,5, dakle, u indeks vam moraju upisati 3. I još nešto, u pravilniku stoji da se nakon ispita neka pitanja odbacuju. Koja, nije navedeno. Recimo da bi logično bilo da se odbace pitanja na koja je više od 75% studenata netočno odgovorilo.

'Pravo uvida u evidenciju o rezultatima ispita ima osoba koja za to dokaže pravni interes. Uvid mogu odobraviti dekan, prodekan za diplomsku nastavu ili tajnik Fakulteta.' Što znači da je objava lista s rezultatima ispita teško kršenje Statuta.

Što se tiče samog ispita, može se prijaviti 5 dana prije roka, a ne 10, i odjaviti 24h prije, a ne 48h prije.

'Nakon položenog ispita i završenog ispitnog postupka, student nema pravo odbiti dobivenu ocjenu.' Nažalost, nije definirano što je završen postupak. Recimo da je završen postupak upisana ocjena, dakle, student bi trebao imati pravo odbiti ocjenu prije njenog upisa, i biti obaviješten o toj ocjeni prije nego se o­na upiše. Tako će se izbjeći mnogi nesporazumi...

'Student ima pravo predložiti ispitivača, a pročelnik katedre raspoređuje studente i ispitivače prema stvarnim mogućnostima.' Ne zvuči lijepo ni u teoriji, a pogotovo neće funkcionirati u praksi. Zamislimo da dvadeset studenata zatraži istog ispitivača. Prema kojim kriterijima će pročelnik katedre odrediti tko će dobiti traženog ispitivača? Ako je kriterij primjerice abecedni, sve se opet svodi na istu lutriju kao kada studenti nisu imali pravo tražiti određenog ispitivača, i tu pravilo gubi svaku logiku....

Najveća promjena odnosi se na uvođenje obveznog diplomskog rada. Znanstveni rad koji je student napravio tijekom studija može se prijaviti kao diplomski rad, ali bi svakako trebalo navesti da to ne mora napraviti. Jer moglo bi se u jednom trenutku fakultetu dogoditi da nema dovoljno 'kapaciteta' za sve nove diplomske radove, tako da 'prisile' studenta da prijavi nešto već napravljeno. Naravno, to bi išlo na štetu samo o­nih koji su istinski zainteresirani za znanstveni rad. Hipotetska situacija, ali vrlo lako ostvariva. Također, bilo bi lijepo da trećeg člana komisije za diplomski rad, koji se bira iz srodnog područja, može predložiti sam student. U duhu Bolonjske deklaracije, trebalo bi navesti i da mentor diplomskog rada može biti i s drugog fakulteta, uz suradnju s nekim s vlastitog fakulteta... Inače se gubi smisao te 'mobilnosti'.

Što se evaluacije nastave tiče, i dalje su podaci dostupni samo 'povlaštenima', studentima ni u kojem slučaju, i to u nadi da će se to pozitivno odraziti na 'predmete evaluacije'. Uhhh. Uz to, ti rezultati bi trebali utjecati na izbor u nastavnička zvanja, no kako, nema nikakve naznake. Rupa.

Eh sad, članak 72. Mogućnost slušanja izbornih predmeta na drugim fakultetima. To je moguće samo ukoliko vam to proširuje znanje s matičnog fakulteta, a o tome što vam koristi ili ne koristi odlučuju dekan ili prodekan. Postoji nešto što mi nije bilo jasno ni nakon nekoliko čitanja, a to je rečenica da 'Troškove školovanja snosi pristupnik prema odluci dekana.'???

Oko demonstrature se ništa ne mijenja, no postoji jedan mali prijedlog, koji veli da bi bilo lijepo da se uvede ovo: 'Demonstratorima koji su aktivno uključeni u znanstveni rad katedre, u svrhu poticaja, katedra može istraživački rad bodovati kao dio demonstrature ukoliko demonstratorima pred studentima iznese metode i rezultate istraživanja u obliku seminara. Takvo bodovanje istraživačkog rada ne smije prelaziti iznos od 20 radnih sati'

Postoji jedan veliki zaokret što se Dekanove nagrade tiče. Naime, o­na se više ne dodjeljuje svima s 5.0 prosjekom, nego se dodjeljuje za tri najbolja znanstvena rada, i to s različitih područja, dakle, temeljne medicinske znanosti, klinika i javno zdravstvo.

Uspješan znanstveni rad ili Rektorovu i Dekanovu nagradu možete mijenjati za izborni. Ako ste rad objavili u nekom jačem časopisu, možete se osloboditi dva ili tri izborna predmeta. I naravno, tu je i točka koja prisiljava studenta da rad nagrađen Dekanovom ili Rektorovom nagradom bude ujedno i njegov diplomski rad. To jednostavno nije fer, no sigurno nije bilo neke 'zle namjere', nego jednostavno o­naj tko je pisao to pravilo nije zamišljao da bi student zapravo htio raditi taj rad, bez obzira na to što je prije radio.

Uglavnom, nema puno novih stvari, a gotovo da se uopće nisu bitno mijenjale stare stvari. Ne, nikakve drastične promjene, samo facelifting...Nažalost, mogli bismo reći. Mislim da bi se tu najljepše mogao primjeniti jedan stih koji ide ovako:

Give us something familiar
Something similar
To what we know already
That will
keep us steady
Steady
Steady going nowhere

Naravno, ovi komentari osobno su mišljenje, i uglavnom su preuzeti od članova Perpetuum Laba, na čijim se stranicama vodila rasprava, i zato zahvaljujem svima koji su davali prijedloge i komentirali. Još puno toga nismo stigli iskomentirati, ovaj rok nas je uhvatio nespremne, no bit
će još prilika za mijenjanje pravilnika. Nadajmo se da će biti nekakvog učinka.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati.
Molim ulogirajte se ili registrirajte.

 

Iz Arhive

endoscopic surgeryEndoskopsko uklanjanje ranog karcinoma želuca i crijeva metodom “tunelinga” prvi je put u petak izvedeno u K...
Opširnije...
HID & EFIS Od 20. do 21. listopada na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održan je znanstveni skup „2017 Annua...
Opširnije...
TeaTime predavanje Na našem 19. TeaTime predavanju, 30.10.2017., druži...
Opširnije...
medial jordanUz čaj i čajne kekse družimo se u ponedjeljak, 30.10.2017, točno u 5.00 (p.m.) s prim.dr. Nabeelom Zoimatom koj...
Opširnije...

Korisnički račun






Zaboravili ste lozinku?
Ako još nemate Korisnički račun, možete ga kreirati ovdje.

Kalendar

« < Rujan 2019 > »
P U S C P S S
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6

Nadolazeći događaji

Bez dogadaja

Tko je online

Gostiju online: 1

Statistika

Korisnika: 174
Novosti: 1625
Linkova: 0