Home arrow Čuli smo arrow Čuli smo da... arrow Začarani svijet autizma
Začarani svijet autizma PDF Ispis E-mail
(2 glasova)

Matea Turudić   
Tuesday, 23 February 2016
 Maja je bila mlada djevojka koja je imala napadaje mahnitanja, agresivne ispade, samoubilačke misli te uvijek iznova napadaje bijesa i uzbuđenosti. Od samog rođenja njezino je ponašanje bilo drugačije od ponašanje druge djece, nije se smješkala, nije majku gledala u oči te nije odgovarala na šumove. Posumnjalo se na oštećenje sluha, ali ono nakon pregleda nije utvrđeno. Imala je problema sa razvojem govora, do 5. godine djevojčica nije uopće govorila već je samo proizvodila neartikulirane zvukove. Tek u 7. godini života Maja je mogla izgovoriti prve rečenice. Kasno je i prohodala. U vrtiću se nije igrala s drugom djecom, sjedila je u kutu sama i ponavljala stereotipne radnje. Upisana je u školu za djecu s posebnim potrebama, a sa 18 godina smještena je u dom. Za vrijeme Majine odsutnosti u domu su preuredili njezinu sobu što ju je dovelo u psihički izvanredno stanje te je morala biti hospitalizirana. Maja je pokazivala tipične znakove autizma. 
Kako nastaje infantilni autizam i kako ga liječiti pitanja su na koja se i danas traže odgovori. Prvi put je zapažen i definiran 1943. godine od strane dječjeg psihijatra Lea Kannera koji je proučavao jedanaestoro djece koja su izgledala tjelesno zdravo, ali su pokazivala karakteristične smetnje komunikacije i govora. Sam pojam autizam uveo je Eugen Bleuler označavajući njime jedan od osnovnih simptoma shizofrenije: nekomunikativnost, povlačenje u vlastiti svijet i osamljivanje.
Infantilni autizam je jedan od pet pervazivnih razvojnih poremećaja koji započinje u djetinjstvu, većinom u prve tri godine života, zahvaća sve psihičke funkcije i traje cijeli život. Rasprostranjenost autizma se procjenjuje na 1-2 oboljelih na 1000 djece. Poremećaj se manifestira od teže mentalne retardacije do blažih oštećenja. Razvija se aktivni i prepoznatljivi socijalni pristup, usko ograničeni interesi te pedantna komunikacija.
Osnovni simptomi bolesti su nedostatak emocionalnih odgovora prema ljudima i stvarima, nedostatak verbalne i neverbalne komunikacije, osobito poremećaj u razvoju govora, bizarnost u ponašanju i stereotipija. Obično razvijaju privrženost osobama koji su im primarni njegovatelji. Manji dio oboljelih je sklon agresivnom i autoagresivnom ponašanju. Pokazuju ponavljajuće ponašanje kao što je kretanje bez svrhe, lupkanje rukama, vrtnja glavom, ljuljanje tijelom te kompulzivno ponašanje. Dan im se često sastoji od izvođenja rituala kao što su uvijek isti jelovnik i red odijevanja.
Uzrok razvoja infantilnog autizma još nije do kraja razjašnjen, no zna se da je riječ o više različitih čimbenika od kojih genetski utjecaj ima najveću ulogu, posebice mutacija više različitih setova gena koji mogu biti različiti od osobe do osobe.
Kod manjeg postotka autistične djece javljaju se posebne sposobnosti za neko usko područje. Talenti se odnose na različita područja kao što su pamćenje, matematika, umjetnost, glazba i mnoge druge. Talenti se primijete već u drugoj, najkasnije trećoj godini života, no razvitkom drugih sposobnosti i socijalizacijom talenti često gube na intezitetu.
Ovakve talente mogu postići i zdravi ljudi, što je dokazao B. Langdom student psihologije koji je za potrebe studije naučio vrlo brzo i precizno proučavati kalendar poput proučavanih autističnih blizanaca. Na početku ih nije mogao dostići u brzini, no nakon određenog vremena vježbanja je to dostigao. Crno-bijeli svijet. Ili?
Neke autistične osobe koje su uspjele izaći iz svojeg začaranog svijeta imale su ne samo odličnu socijalizaciju nego i vrlo uspješnu karijeru. Jedna od njih je Temple Grandin kojoj je dijagnosticiran visoko funkcionalni autizam. U djetinjstvu nije mogla govoriti i imala je velike smetnje u ponašanju, a danas je američka doktorica znanosti i sveučilišna profesorica koja je izdala brojne knjige o svom iskustvu sa autizmom i vlastitim strahovima. Osim nje i druge osobe poput I. Newton, A. Einstein i R. Fischer su pokazivale autistične crte.
Još uvijek ne postoji lijek za autizam i pitanje je hoće li on ikada biti pronađen. Ako se dovoljno rano krene s intenzivnim i ustrajnim programom edukacije i bihevioralne terapije može se postići da dijete dosegne određenu razinu samostalnosti i socijalnih vještina. Samo liječenje i edukacija se temelji na korištenju vizualne potpore za razvoj jezika. Važno je prihvatiti autizam kao urođeno ili stečeno stanje te nastojati organizirati što kvalitetniji život u obitelji i u društvenoj zajednici, vrtiću, školi i na radnom mjestu. Javnost treba prihvaćati njihova ograničenja, poznavati njihova razmišljanja i djelovanja. Važno je senzibilizirati javnost za oboljele od autizma, pa se stoga 2. travnja obilježava Dan oboljelih od autizma.


Samo registrirani korisnici mogu komentirati.
Molim ulogirajte se ili registrirajte.

 

Iz Arhive

endoscopic surgeryEndoskopsko uklanjanje ranog karcinoma želuca i crijeva metodom “tunelinga” prvi je put u petak izvedeno u K...
Opširnije...
HID & EFIS Od 20. do 21. listopada na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održan je znanstveni skup „2017 Annua...
Opširnije...
TeaTime predavanje Na našem 19. TeaTime predavanju, 30.10.2017., druži...
Opširnije...
medial jordanUz čaj i čajne kekse družimo se u ponedjeljak, 30.10.2017, točno u 5.00 (p.m.) s prim.dr. Nabeelom Zoimatom koj...
Opširnije...

Korisnički račun






Zaboravili ste lozinku?
Ako još nemate Korisnički račun, možete ga kreirati ovdje.

Kalendar

« < Rujan 2019 > »
P U S C P S S
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6

Nadolazeći događaji

Bez dogadaja

Tko je online

Statistika

Korisnika: 174
Novosti: 1625
Linkova: 0