Knjiga "Sestrinska riječ" – Između sućuti i dužnosti
(3 glasova)

Mef.hr   
Monday, 27 July 2015

sestrinska riječKnjiga Sestrinska riječ – Između sućuti i dužnosti posvećena je strukovnom listu Sestrinska riječ, koji je izlazio od siječnja 1933. do svibnja 1940. godine i bio glasilo diplomiranih sestara pomoćnica, danas znanih kao medicinske sestre. Napisala ju je Snježana Grković-Janović, autorica koja je već objavila petnaestak knjiga iako se književnim radom počela baviti tek nakon odlaska u mirovinu početkom 1990-ih godina. Dobitnica je književne nagrade Ivana Brlić-Mažuranić za roman za djecu Ukradeno proljeće. Uz odličnu pripovjedačku i memoarsku prozu za djecu i odrasle, ovo je već treća knjiga u kojoj obrađuje povijest javnog zdravstva u međuratnom razdoblju čiji su aktivni sudionici bili njezini roditelji, otac dr. Špiro Janović (1902.-1986.) i majka sr. Lujza Janović-Wagner (1907.-1945.).

Prva objavljena knjiga inspirirana životom i radom njezinih roditelja bila je biografija njezine majke naslovljena jednostavno Sestra Lujza. U njoj je autorica prikazala i obradila pregršt činjenica iz majčine osobne i obiteljske, ali i opće povijesti, uključivši i opsežno poglavlje o povijesti sestrinstva napisano na temelju brojnih dokumenata iz obiteljske ostavštine uključujući i korespondenciju s istaknutim dužnosnicama međunarodnih sestrinskih organizacija. Iako je potekla iz ugledne i imućne trgovačke obitelji, školovala se u Švicarskoj, bila iznimno načitana i tečno govorila njemački, engleski i francuski, Lujza Wagner odlučila je upisati Školu za sestre pomoćnice u kojoj je diplomirala 1926. godine. Škola za sestre pomoćnice utemeljena je 1921. godine zaslugom dr. Vladimira Čepulića i dr. Andrije Štampara i bila je prva škola za sestre u Zagrebu, imala je socijalno-medicinsko i bolničko usmjerenje, a Lujza ju je upisala 1924. s četvrtom generacijom polaznica. Rockefellerova fondacija pomagala je Školu od 1925. godine, a 1926. godine tri su diplomirane sestre krenule na dvogodišnje usavršavanje u Sjevernu Ameriku kao stipendistice Fondacije – uz Lujzu Wagner bile su to Štefanka Holjevac i Danica Zelenjak. Nakon povratka iz SAD-a i Kanade, gdje se usavršavala na sveučilištima Yale i Toronto, sr. Lujza radila je u Dječjem ambulatoriju u Zagrebu, a vodila je i Središte sestara pomoćnica za socijalno-higijenski rad (1931.-1940.) te bila glavna urednica prvog i jedinog stručnog sestrinskog glasila koje je izlazilo od 1933. do 1940. godine.

U ovoj najnovijoj knjizi na sustavan i strukturiran način obrađeni su svi članci objavljeni u časopisu Sestrinska riječ omogućujući današnjem čitatelju da s lakoćom saznaje o socijalnim i općim životnim prilikama u vremenu u kojem su se još snažno osjećale posljedice Prvog svjetskog rata i vladale teške socijalne i zdravstvene prilike na selu i bijeda u radničkim naseljima na gradskoj periferiji. Ovu vrijednu građu za povijest sestrinstva i javnog zdravstva općenito, autorica je sustavno obradila, popisala, grupirala u logičke cjeline i prepričala vještinom vrsnog pripovjedača iznimne intelektualne širine. Osim temeljitog poznavanja problematike (po struci je socijalna radnica, a po rođenju baštinica socijalno-medicinskih ideja i pogleda), posebna joj je odlika sistematičnost, temeljitost i upornost u istraživanja, te širok opseg interesa zahvaljujući kojem u knjizi nalazimo objašnjenja ne samo povijesnih ličnosti i prilika nego i danas nepoznatih pojava koje autorica prepoznaje istančanim senzibilitetom osobe iznimnog obrazovanja i kulture.

Sestrinska riječ bila je glasilo tadašnjeg strukovnog udruženja sestara, Jugoslavenskog društva diplomiranih sestara (JDDS) koje je bilo organizirano u sekcije po banovinama, a daleko najveći broj priloga i pretplatnika bio je iz Savske banovine (74 članka i 92 pretplatnika u razdoblju 1933.-36. u usporedbi s 10 članaka i 40 pretplatnika iz Dravske banovine i 15 članaka i 13 pretplatnika iz Grada Beograda, te neznatnim brojem priloga i pretplatnika u svih 7 preostalih banovina). List se tiskao u tiskari Škole narodnog zdravlja u Zagrebu a financirao se iz pretplate (često se objavljuju podsjetnici da se uplati) i naplate oglasa (među kojima nalazimo i oglase Lujzinog oca Ivana Wagnera koji je imao trgovinu tekstilom u Nikolićevoj ulici 5 i oglašavao materijale za sestrinske uniforme).

Ukupno je izašlo 30 brojeva časopisa (15 dvobroja, 7 trobroja i 8 četverobroja) u kojima su objavljena ukupno 232 članka, od čega je 120 stručnih članaka koje su napisale same sestre i 10 odlomaka iz sestrinskih dnevnika u kojima su slikovito opisana svakodnevna iskustva u borbi s bijedom, bolešću i neznanjem. Popis sestara autorica članaka broji 50-ak imena među kojima je i nekoliko dužnosnica Međunarodnog udruženja sestara (International Council of Nurses, ICN) u čije članstvo je tadašnja sestrinska strukovna organizacija (Jugoslavensko društvo diplomiranih sestara, JDDS) primljena već 1929. godine. Osim sestara, članke su pisali liječnici (ukupno 32 članka napisala su 23 liječnika, najviše ih je napisao dr. Drago Chloupek kojeg se često spominje i koji je pomagao Uredništvu u prvim godinama izlaženja lista te bio na neki način njihov mentor) i drugi autori (5 članaka).

List je objavljivao i izvješća Uredništva te izvješća o radu JDDS-a i njegovih sekcija koje su bile organizirane po banovinama. Također je objavljivao izvješća s kongresa Međunarodnog udruženja sestara iz kojih saznajemo koliko je sestara delegatkinja JDDS-a sudjelovalo na pojedinom kongresu (primjerice čak je 7 predstavnica imala Jugoslavija na kongresu ICN-a održanom u srpnju 1937. godine u Londonu). Saznajemo također da je sr. Milena Janić na Kongresu održala referat o potrebnim općim i specifičnim kompetencijama sestara za socijalno-medicinski rad, te da taj referat bio uvršten u sekciju o školovanju i usavršavanju sestara. Na kongresima i u komunikaciji s ICN-om pretežito se upotrebljavao engleski jezik, ali i njemački i francuski. Uredništvo je najavilo kongres u Londonu u broju 1-4 za 1937. godinu uz navođenje kako tema pojedinih sekcija tako i agencije koja ga organizira i kojoj se uplaćuje registracija, ali i najavu da će Kongres otvoriti princeza Mary, misu zahvalnicu služit će nadbiskup od Canterburryja, domaćin prijma u Westminsterskoj dvorani bit će lord Chamberlain, a gradonačelnik će primiti goste u Guildhallu.

U časopisu je zabilježena, a u knjizi sustavno prikazana i ostala međunarodna aktivnost, poglavito posjeti istaknutih predstavnica međunarodnih organizacija Zagrebu i Školi za sestre pomoćnice (najuglednije gošće bile su Miss Elisabeth Crowell iz Rockefellerove fondacije i Miss Hazel Avis Goff iz Zdravstvene organizacije Lige naroda, a 1933. godine je u prvi posjet Zagrebu došla jedna sestre iz Kine). Dokumentirani su i boravci naših sestara u inozemstvu, tako su 1935. godine Lujza Janović-Wagner i Danica Zelenjak posjetile Finsku i Poljsku, detaljno su zapisivale podatke te su nakon povratka s putovanja promptno objavile izvješće u svom strukovnom listu informiravši domaću stručnu javnost o razvoju sestrinstva u tim zemljama kao što je tada bio običaj i kao što je to redovito radio i sam Andrija Štampar po povratku sa svakoga svojega putovanja (uključujući i zadnje na kojem je bio tek koji mjesec prije smrti 1958. godine). U posebnom poglavlju dan je pregled izvješća o radu pojedinih banovinskih sekcija JDDS-a. Ova izvješća danas su iznimno vrijedna građa za proučavanje povijesti sestrinstva i sestrinskog djelovanja te različitih i složenih organizacijskih i stručnih problema sestrinske struke tridesetih godina prošlog stoljeća.

U Knjižnici Andrija Štampar dostupna je ne samo ova vrijedna knjiga nego i svi brojevi Sestrinske riječi kojima se zainteresirani mogu koristiti pri daljnjem proučavanju tema iz povijesti sestrinstva.

 Autor članka:

 jadranka božikov

 

prof. dr. sc. Jadranka Božikov

 Department of Medical Informatics
Chair/Department of Medical Statistics, Epidemiology and Medical Informatics
Andrija Štampar School of Public Health, Medical School, University of Zagreb


 

Iako bismo na prvi pogled mogli reći da je knjiga posvećena jednom stručnom glasilu, što samo za sebe i nije mala stvar, ona je više od toga. Ova je knjiga posvećena jednoj cijeloj profesiji koja se hrabro suprotstavila bolesti, siromaštvu i neznanju u vremenu između dvaju svjetskih ratova kada su još vladale zarazne bolesti, a javnozdravstveni sustav tek oblikovao učinkovitije mjere svoga djelovanja.

Prof. dr. sc. Željko Dugac u recenziji knjige

 

Djelo je izvorni doprinos sa stanovišta načina analize i strukture, doprinosi poznavanju povijesnih korijena organizacije zdravstvene zaštite u Hrvatskoj i svijetu, te razumijevanju nastanka i razvitka svjetski poznatih i uvažavanih socijalno-medicinskih načela Andrije Štampara koja su bila temelj za organizaciju zdravstvenog sustava i zdravstvene politike.

Prof. dr. sc. Luka Kovačić u recenziji knjige

 

Liječnik i sestra trebaju se nadopunjavati, a u mnogim radovima su jednakopravni faktor.

Prof. dr. sc. Andrija Štampar u intervjuu koji je dao sestri Lujzi Janović-Wagner za Sestrinsku riječ 1933. godine

 

sestrinska riječ

 

Sl.1. Na naslovnici knjige nalazi se slika patronažne sestre u Mraclinu koja upravo kreće u obilazak bolesnika na biciklu odjenuta u propisnu sestrinsku uniformu čiji je sastavni dio i značka na kojoj stoji natpis DIPLOM. SESTRA DRŽ. ŠKOLE S. P. ZAGREB i noseći medikamente i pribor u obveznoj kožnoj torbi. U vrijeme kad je snimljena ova fotografija (sredinom 1930-ih godina) a kojim se bavi knjiga, upotrebljavan je naziv sestra pomoćnica (S. P.), a naziv medicinska sestra uveden je tek nakon 2. svjetskog rata. Sestre koje su obavljale patronažnu službu nazivane su i sestrama posjetiljama.

 

 

 

Snježana Grković-Janović

 

 

Sl.2. Autorica knjige gđa  kćerka je sr. Lujze Janović Wagner, glavne urednice časopisa Sestrinska riječ, a rođena je iste 1933. godine u kojoj je počeo izlaziti taj list (izlazio do 1940. godine). Snježana Grković-Janović stekla je lingvističku naobrazbu i diplomu profesorice južnoslavenskih književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1958. godine, da bi nakon toga diplomirala i na Višoj školi za socijalne radnike te je veći dio svojega radnog vijeka posvetila socijalnom radu.

 

 

sestrinska riječ

 

 

Sl.3. Na naslovnici svih brojeva Sestrinske riječi nalazi se crtež seljačke obitelji nepoznatog autora.