Budućnost mladih liječnika u Hrvatskoj
(1 glas)

Mef.hr   
Monday, 27 July 2015

U srijedu 27. svibnja 2015. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ugostio je ministra zdravlja Sinišu Vargu. Ministar je pristao na sastanak sa studentima na temu „Budućnost mladih liječnika u Hrvatskoj“ kako bi odgovorio na razna pitanja koja su predmet brige studenata medicine, a poglavito studenata šeste godine. Ulaskom u Europsku uniju situacija za mlade liječnike nije postala ništa više optimistična nego što je bila, nego je učinak te integracije bio upravo suprotan. Svakodnevno smo suočeni s odlaskom mladih liječnika i starijih specijalista koji su svoj potencijal odlučili ostvariti u drugim zemljama, poglavito europskim, kao što su Njemačka, Austrija, Irska, Velika Britanija, Švedska i ostale. Završetkom studija otvara se još mnoštvo drugih pitanja uz bližu i daljnju budućnost, a tiču se pripravničkog staža koji je prvi sljedeći korak za studente nakon što diplomiraju, te natječaja za specijalizacije koji je jedan od najvažnijih koraka nakon upisa na Medicinski fakultet.

D. Miličić i Siniša Varga
 Ministar Sinišu Vargu uz dekana
akademika Davora Miličića

Unatoč ranojutarnjem terminu odaziv studenata bio je dobar, što prilično jasno pokazuje zainteresiranost za budućnost unutar hrvatskog zdravstvenog sustava budući da velika većina studenata planira svoje daljnje usavršavanje nastaviti u svojoj domovini. Pohvalna je činjenica da je uprava medicinskog fakulteta uložila trud kako bi organizirala ovaj sastanak pokazavši time da itekako brine o daljnjem stručnom obrazovanju i usavršavanju svojih studenata.

Sastanak sa studentima započeo je izlaganjem akademika Davora Miličića, dekana Medicinskog fakulteta koji je ministru Vargi predstavio napore koje Fakultet ulaže u obrazovanje budućih liječnika kako bi hrvatski zdravstveni sustav, a time i cjelokupna populacija, profitirala od stručnosti mladog kadra željnog obrazovanja. Medicinski fakultet je prepoznao probleme vezane uz daljnje usavršavanje mladih liječnika te je 2012. godine osnovao Centar za planiranje zanimanja u biomedicini i zdravstvu kojega bi svrha bila prepoznavanje određenih vještina te pravodobno usmjeravanje studenata u različite specijalnosti kako bi dobiveni kadar bio još kvalitetniji te kako bi svaki student mogao ispuniti svoj maksimalni potencijal u određenom polju radu.

Danko Relić, dr. med, predstojnik Centra za planiranje zanimanja u biomedicini i zdravstvu, u svojem je izlaganju upozorio da se neizvjesnost koju studenti osjećaju na kraju studija nije promijenila već godinama te da je problematika pripravničkog staža i specijalističkog usavršavanja već duže predmet brige studenata, a i mladih liječnika. Predstavio je rad Centra za planiranje zanimanja kojega je cilj usmjeravati mlade liječnike u područja gdje mogu najviše ostvariti svoj potencijal te u područja gdje su ti ljudi najpotrebniji.

Ministar Varga bio je zadnji izlagač prije rasprave koju su studenti nestrpljivo očekivali. On je istaknuo kako će na sljedećoj sjednici Vlade predložiti usvajanje strateškog plana razvoja ljudskih resursa u zdravstvu te je najavio uspostavu Središnjeg tijela za upravljanje ljudskim resursima u sustavu zdravstva. To će tijelo, između ostalog, imati zadaću voditi integrirani sustav nacionalnih specijalizacija. Također je najavio izmjenu pravilnika o specijalizacijama kako bi on postao što transparentniji.

ministar medju studentimaRasprava koja je uslijedila nakon svih izlaganja bila je i više nego zanimljiva, a pitanja su bila većinom vezana uz pripravnički staž i specijalizacije. Pokazala je da su studenti, mladi ljudi, itekako zabrinuti za svoju budućnost da te da su njihovi zahtjevi dobro artikulirani i zdravorazumski, ono što se i očekuje od budućih sudionika akademske zajednice. Prva točka o kojoj se raspravljalo bilo je pitanje pripravničkog staža, pogotovo njegovo trajanje budući da studenti smatraju da je i više nego potreban jer pruža tek diplomiranom studentu, budućem mladom liječniku mogućnost da unaprijedi svoja teorijska znanja, a pogotovo da usavrši praktične kliničke vještine koje je usvojio tijekom studija. Studenti smatraju da trajanje pripravničkog staža od 5 mjeseci nije realno jer se u tom kratkom razdoblju ne stignu posvetiti kliničkom radu i usavršavanju vještina te im nije bio jasan razlog skraćivanja pripravničkog staža sa 12 na 5 mjeseci. Ministar se s time suglasio te istaknuo da u drugim zemljama Europe postoji određena vrsta „sekundarijata“, gdje mladi liječnici provedu od 2 do 3 godine. Stoga se razmišlja i o takvom modelu u budućnosti. 

Daljnja rasprava se usmjerila prema pravilniku o izboru specijalizanata za koji studenti imaju dojam da nije dovoljno transparentan. To su potkrijepili primjerima prema kojima su bivši kolege, sada mladi liječnici, unatoč odličnim rezultatima tijekom studiranja te nagradama za znanstveni rad i za izvrsnost, imali poteškoća prilikom natječaja za specijalizaciju. Ministar Varga je potvrdio da dosadašnji natječaj ima svojih propusta, ali da se inicijativom Hrvatskog društva mladih liječnika radi na izmjenama pravilnika te se on nada da će rezultat zadovoljavati i mlade liječnike i bolnice koje ih zapošljavaju. Predstavio je neke od izmjena u novom pravilniku, primjerice smanjenje broja bodova koje kandidati ostvaruju prilikom stručnog intervjuiranja - prema mišljenju studenata i mladih liječnika jedan od problema dosadašnjeg pravilnika je upravo način bodovanja na intervjuu. Studenti su predložili da se bilo kakve promjene moraju donositi na osnovi analiza i simulacija sadašnjeg stanja te trebaju biti strateški orijentirane.

Ovaj sastanak ministra sa studentima pokazao je da postoji velik broj pitanja i nejasnoća na koja već neko vrijeme nema odgovora te da se promjene koje se tiču daljnjeg usavršavanja ne bi trebale donositi „metodom pokušajai i pogrešaka“. Potrebna je prava strategija koja će osigurati da mladi liječnici svoje znanje usavrše na pripravničkom stažu, koji bi trebao trajati dulje od 5 mjeseci, a osigurati kvalitetno učenje i usavršavanje svega dotad naučenog tijekom studija i nastaviti dalje na specijalističkom usavršavanju koje također zahtijeva dugoročnu strategiju i planiranje kako u nijednoj bolnici ne bi nedostajalo potrebnog kadra. Također, ovaj je skup jasno pokazao da studenti, unatoč svojoj mladosti, imaju zdrav i zreo način razmišljanja, a zabrinuti su za svoju budućnost, žele ju ostvariti u Hrvatskoj te su puni prijedloga i konstruktivne kritike koju nipošto ne bi trebalo ignorirati.

Autor članka:

mario mašić

 

student Mario Mašić