Home arrow Interview arrow Dr. sc. Davor Ježek profesor na Zavodu za histologiju
Dr. sc. Davor Ježek profesor na Zavodu za histologiju PDF Ispis E-mail
(4 glasova)

Ivan Neretljak, Alan Mahnik   
Thursday, 03 March 2005
jezek        STUDMEF: Prvo Vam želimo čestitati na izboru u zvanje izvanrednog profesora?

     O :
Hvala lijepo.

        STUDMEF: Kad smo se najavili za intervju rekli smo razgovarati o studiju na engleskom, međutim na početku nas zanima hoćete li i dalje biti pristupačni studentima ili će te ovim izborom preuzeti ulogu tipičnog-strogog profesora?

     O :
Mislim da ne. Vjerujem zapravo u jednu suradnju između kolega studenata i nas koji smo predavači Medicinskog fakulteta. Mislim da ne bi trebalo povlačiti oštre granice između nastavnika i studenata. Nastavnici moraju biti pristupačni. Moraju i svojim pedagoško didaktičkim savjetima i pristupom pomoći studentima.

      STUDMEF: Zašto medicina?

     O : Dobro pitanje. Moram vam reći da sam bio dosta dobro pozicioniran i na FERovom prijamnom ispitu. To je bilo dan uoči medicine. Položio sam i trebao sam biti student FER-a, međutim onda je ipak prevladala medicina. Zbog mojeg zanimanja za medicinu i obiteljske tradicije. Moji roditelji su isto liječnici. Otac je radiolog, a majka pedijatar. A i moj djed je isto bio liječnik. Osim toga, htio sam razumjeti sto oni pričaju tijekom ručka jer se stalno komentirala situacija u bolnici, situacija na odjelu i mislim da mi je dosta bilo bitno da razumijem moje roditelje. I nekako taj život koji je bio s roditeljima i djetinjstvo koje sam ja proveo u Bjelovaru je dosta utjecalo na mene da sam se na kraju opredijelio za medicinu. Dakle, jedno su bili obiteljski razlozi, drugo interes za prirodne znanosti i treće želja da se čovjek bavi jednim takvim zvanjem.

     STUDMEF: Jeste li se oduvijek željeli baviti znanstvenim radom?

     O :
Htio sam također raditi i praktičnu medicinu. Na završetku studija sam zapravo imao dvije velike želje. Jedna je bila endokrinologija, a druga histologija i embriologija koja me privukla svojom pristupačnošću članova katedre tako i programom. Bio sam jedan od studenata koji je uvijek bio na predavanjima iz histologije i embriologije kada nas je bilo 4-5 studenata koji su redovito polazili sve oblike nastave iz tog predmeta. Tijekom staža na Rebru ukazala se prilika da postanem asistent u Zavodu za histologiju i embriologiju i onda sam se definitivno opredijelio za ovo radno mjesto. Međutim, drago mi je i ponosan sam da postoji jedna intenzivna suradnja sa klinikama. Surađujemo s Klinikom za urologiju KBC Rebro i s Klinikom za ženske bolesti i porode u Petrovoj te Sveučilišnom klinikom „Vuk Vrhovac“. Prema tome, nisam se odrekao u potpunosti kliničkog dijela.

        STUDMEF: Pomoćnik ste dekana te voditelj Sveučilišnog studija medicine na engleskom jeziku?

    O :
To je jedno veliko zadovoljstov ali i opterećenje. Taj studij je, slikovito rečeno, pupčanom vrpcom vezan za naš hrvatski studij odnosno hrvatski program ali ipak i studij koji ima niz svojih osobitosti. Studij medicine na engleskom jeziku je da tako slikovito kažem novorođenče koje sada treba rasti i omogućiti mu zapravo da se normalno odvija i razvija. To je jedan veliki zadatak koji stoji preda mnom. Međutim, ja mislim da smo na dobrom putu.


jezek     STUDMEF: Jeste li sudjelovali u osnutku studija i odakle uopće ideja za studij medicine na engleskom jeziku?

     O :
Hvala na tom pitanju. Moram reći da sam od prvih koraka osnivanja Studija bio prisutan. U prošlom sazivu Uprave fakulteta dekan, prof. dr.sc. Boris Labar, je dao zapravo inicijativu za osnivanje studija. Zahvalan sam i novoj Upravi Fakulteta, osobito gdji. Dekanici, prof. dr.sc. Nadi Čikeš, da se opredijelila za nastavak Sveučilišnog studija medicine na engleskom jeziku, što je i službeni naziv Studija. Tijekom osnivanja Studija ja sam za dekanski kolegij načinio jedno istraživanje o takvim oblicima programa u srednjoj Europi i našem susjedstvu. I to je bio zapravo poticaj da su me imenovali pomoćnikom dekana - prvo za dodiplomsku nastavu, a evo, sada od strane Uprave u novom sazivu i za pomoćnika dekana za pitanja Studija na engleskom jeziku. Prvi koraci koje smo poduzeli da bi se Studij prijavio i da bi počeo funkcionirati je bilo upravo ovo istraživanje o sličnim studijskim programima u Europi. Poseban naglasak bio je na zemljama Srednje Europe i susjednim nam zemljama kao sto su Mađarska, Slovačka, Češka, gdje takvi programi postoje već nekih desetak godina. Napravili smo tzv. „bench-marking“ . To je izraz koji zapravo obuhvaća uspoređivanje pojedinih studijskih programa. Htjeli smo načiniti nešto novo što bi unaprijedilo naš akademski život na Medicinskom fakultetu, a ujedno je to trebala biti i još jača međunarodna afirmacija našeg Sveučilišta u Zagrebu.

        STUDMEF: Koje uvjete student mora ispuniti da bi upisao studij na engleskom jeziku?

     O :
Postoje uvjeti koji su objavljeni na našoj web stranici kao i u nizu brošura koje govore o tome. Dakle «vrata» za ulazak u studij su dvostruka.
Jedno je postojanje međunarodnih i položenih testova iz biologije, kemije i fizike. To su tzv. SAT testovi koji se mogu polagati svugdje u svijetu. Ukoliko je score na tom testu oko ili iznad 600 tada je kandidat prihvatljiv za naš studij. Isto tako, studenti koji već nose titulu bachelor of science iz područja kemije, biokemije, biofizike i biologije su studenti koje mi prihvaćamo na studij. Možemo reći da smo se tu dosta dobro uklopili u Bolonjski proces koji je trenutno dosta aktualan na našem Sveučilištu i fakultetu. Naime, prihvaćanjem tih studenata koji već imaju određenu diplomu i određeni stupanj izobrazbe mi se uklapamo u koncept Bolonjskog procesa o mobilnosti studenata i priznavanju njihove diplome prvostupnika. Dakle, jedan način da postanete student Medical Studies in English je da budete bachelor of science ili da imate položene te međunarodne standardizirane testove. Uz to morate naravno dati i jednu izjavu zato želite studirati medicinu. Morate također doprinijeti i liječničku potvrdu da ste sposobni studirati. To je uobičajeno i za naše studente na hrvatskom programu.
Drugi način kako se može doći do studentskog statusa je da se polaže prijamni ispit. Prijamni ispiti su početkom sedmog i devetog mjeseca, na engleskom su jeziku i odvijaju se usporedno s prijamnim ispitima za hrvatski program.

      STUDMEF: Kako ste zadovoljni odazivom studenata na studij na engleskom jeziku?

     O :
Kada smo kretali sa Studijem, prvo je on 2002. godine bio odobren od strane našeg Sveučilišta. Dakle puni naziv ovog studija je Sveučilišni studij medicine na engleskom jeziku. Iduće godine, dakle 2003., smo krenuli s prvom akademskom godinom. Primili smo negdje oko 25 studenata. Igrom slučaja zbog problema koje inače studenti imaju što se tiče viza i dozvole boravka na kraju ih je ostalo točno 20. To je bila jezgra koja je zapravo osigurala tu akademsku godinu .
Da li sam zadovoljan odazivom studenata? Sigurno da nisam. Bilo bi dobro da je kandidata više. Međutim, morate znati da mi imamo mladi program koji se nudi na tržištu i da je potrebno određeno vrijeme da se takav program etablira i da se jednostavno pročuje za njega. Radimo intenzivno na promidžbi da bi smo osigurali što veći broj kandidata. Mislim da nije toliki problem u odazivu kandidata nego jednostavno u činjenici da nemaju dostupnu informaciju o postojanju našeg programa. Dakle, za sada nam se brojka studenata kreće oko 20 po godini. Držim da to nije tako loše jer je to jedna manja skupina pa je onda, s didaktično pedagoškog stajališta, na neki način lakše raditi s takvom grupom. Osim toga, kontakt između nastavnika i studenata je na taj način poboljšan. Međutim, mislim da bi trebalo poboljšati promidžbu i na tome radimo intenzivno.
Sastav tih studentskih grupa je izrazito međunarodni. Dakle, u prvoj generaciji imamo najviše studenata iz Kanade (okrug Ontario). Potom iz Velike Britanije, Italije, Malezije. U drugoj generaciji prevladavaju Europljani; Norveška, Švedska, Njemačka. Isto tako, za istaknuti je i studenta iz Južne Koreje.

        STUDMEF: Koliko ih je iz Hrvatske?

    O : U prvoj generaciji ih je troje a u drugoj dvoje. Većinom su dakle studenti izvana ili su članovi naše dijaspore ali su rođeni u Kanadi, SADu i njihov je materinji jezik engleski.

jezek        STUDMEF: Kakvu diplomu oni dobivaju na kraju studija?

     O :
Diploma je izjednačena s našom diplomom koju dobivaju studenti koje završe hrvatski program. Moram reći da je pitanje staža uvijek aktualno nakon diplome. To je problem koji se treba riješiti ali isto tako i problem koji će stajati pred našim, popularno zvanim, Englezima. Mi ćemo morati to pitanje još riješiti s nadležnim ministarstvom. S njima smo već ostvarili određene kontakte da bi se taj status riješio. Velika većina studenata preferira po završetku svoje izobrazbe otići u zemlju iz koje su došli i tamo odraditi svoj staž. Međutim, jedan dio će sigurno htjeti to napraviti ovdje, u Hrvatskoj pa ćemo zajedno s Ministarstvom zdravstva vidjeti kako im to omogućiti. Neki su izrazili i želju za specijalizacijom
Što se tiče diplome, moram još reći da smo razvili ECTS sustav bodova. Dakle ono što se sada intenzivno odvija na hrvatskom programu. Znači, svaki kolegij nosi ECTS bodove. Temeljem Bolonjskih procesa moguće je da se ti bodovi prebacuju na druga sveučilišta i fakultete. To je prva stvar koju bih želio istaknuti. Drugo, u curriculum Studija utkan je američki nostrifikacijski ispit, tzv. USMLE( i to prva dva koraka). Treći se mora polagati u Philadelphiji ali to vrijedi i za građane EU. Dakle, ako studiram u Velikoj Britaniji i želim raditi u SAD-u moram taj treći test isto tako polagati u SAD-u. Prema tome, s jedne strane imamo ECTS bodove, a s druge USMLE koji je, koliko mi je poznato, jedini za sada „zlatni standard“ za cijeli svijet. Na žalost, još uvijek nemamo na razini EU takav sličan ispit koji bi se onda priznavao u SAD-u, Kanadi, Australiji.
Još bih nešto htio reći. Osim studenata koji bi željeli studirati od samog početka studija postoje i studenti koji su izrazili želju da odslušaju samo dio akademske godine ili koji bi željeli odslušati koji elektivni kolegij. Mislim da je to još jedan doprinos međunarodnoj afirmaciji Sveučilišta i našeg Fakulteta. Jedan dan će se vjerojatno evaluacija o uspješnosti pojedinih sveučilišta i fakulteta vršiti na način da se zapravo vidi koliko je studenata sa „strane“ došlo i odslušalo neke programe pri Sveučilištu u Zagrebu, Budimpešti , Pragu, Londonu. Po tome će se vjerojatno i rangirati sveučilišta tako da vjerujem da ovaj program, koliko god on jako zahtjevan za naše nastavnike i asistente, ipak vodi jednoj značajnijoj afirmaciji našeg Fakulteta.

      STUDMEF: Znači 7000E po godini se isplati?

     O :
Moram vam reći da cijena koju ste naveli nije cijena koju ima SAD. Dakle, američki studiji koštaju negdje od 28 do 75 tisuća dolara (ako ste na Harvardu). Dakle, cijena našeg Studija jest niža, ali što se tiče cijena u Europi, ta cijena je usporediva s cijenama Sveučilišta u Pragu (10 000 dolara) i Budimpešti (8100 dolara). Moram isto tako reći da je Studij prihodovao Fakultetu prošle godine oko 850 000 kn. Trenutno na kartici engleskog studija imamo oko milion kuna. To nije ni puno ali nije ni malo novaca.

jezek        STUDMEF: Vratimo se na plaćanje studija. Mnogi “obični” studenti misle da će “stranci” zbog toga imati povlašteni tretman?

     O :
To je pogrešno mišljenje i to je nešto što odmah na početku treba razjasniti. Dakle, plaćanje studija nikome ne garantira da će student položiti ispit niti završiti studij. Borim se za apsolutno iste kriterije za studente kako na engleskom tako i na hrvatskom programu. Sada su se već svi, s drugom generacijom studenata, priviknuli da Studij kao takav postoji. Ponavljam, mora postojati isti kriterij što se tiče hrvatskog i engleskog programa. Mislim da nikome nije u interesu da na engleskom studiju razviju tzv. labaviji kriteriji. Dapače, zahtjevi koji se pred te studente postavljaju za polaganje USMLE su dosta veliki . Prema tome, mislim da je izuzetno bitno da imamo jake i odgovarajuće kriterije i na jednom i na drugom programu. Treba reći da su kriteriji što se tiče Europe i Amerike nemilosrdni. Vrlo lako se može sa standardiziranim testovima rangirati uspješnost studenta, ali i fakulteta. Naravno, Engleski studij ima za sada tu prednost da obuhvaća 20-tak studenata po godini s kojima se da efikasnije i ugodnije raditi nego što je slučaj s našim studentskim grupama koje su puno veće.

        STUDMEF: Kakvi su dojmovi studenata medicine na engleskom jeziku?

    O :
To bi bilo naravno najbolje da pitate njih. Imali smo razgovor tijekom akademske godine više puta sa studentima. Obično jedanput semestralno se sastanemo i razgovaramo. Općenito, ocjena Studija koju su oni dali za sada (na skali od 1 do 5) je između 3.5 i 4. Dakle tu smo negdje solidan dobar, vrlo dobar. S obzirom da je Studij tek krenuo, da imamo tek dvije godine/generacije mislim da to nije loše.
Moram se najsrdačnije zahvaliti kolegama nastavnicima, asistentima, znan. novacima i tehničkom osoblju koji su dio tog Studija. Moram reći da sam očekivao čak i više problema ali imam dojam da su nastavnici ovaj studij na engleskom shvatili kao pozitivan izazov koji im omogućuje afirmaciju i njihovo obogaćivanje nastavničkog umijeća i znanja na engleskom jeziku. I to je na neki način na korist Fakultetu jer se kolege spremaju po najnovijim udžbenicima koje smo iz svojih sredstava kupili upravo u tu svrhu.

      STUDMEF: Uvjeti koje profesor mora zadovoljiti da bude predavač?

     O :
Moram vam reci da smo to ostavili zapravo samim katedrama. Prvi uvjet je da netko, naravno, želi predavati na engleskom jeziku. Drugi uvjet je dobro poznavanje engleskog jezika. Međutim, nismo se opredijelili, što su bile neke ideje, na testiranje nastavnika vezano za poznavanje engleskog jezika. To je nešto što je ostavljeno svakom pojedincu da se odluci - da li smatra da može predavati na engleskom jeziku ili ne . Svi su dobro došli. Mi zapravo nastojimo da i kolege koji nisu članovi neke katedre, a dobro znaju engleski jezik te su se međunarodno afirmirali, budu uključeni u sastav i da mogu predavati. Dakle, ukoliko postoje manje katedre koje nisu u stanju obaviti nastavu Studija medicine na engleskom jeziku onda oni mogu angažirati druge kolege. Smatram da Medicinski fakultet u Zagrebu kao najveći fakultet u RH ima dovoljno kadrovskih resursa da tu nastavu može obaviti . Postoje primjeri iz Slovenije gdje su se oni bavili ozbiljnom mišlju da krenu sa studijem medicine na engleskom jeziku ali su shvatili da im kadrovski resursi to ne dozvoljavaju.

jezek    STUDMEF: Ima li razlike u nastavnom programu na engleskom i hrvatskom jeziku?

     O :
Ima. Iako se oni u nekih 80% preklapaju. Međutim, ono što je predloženo u engleskom programu je slijedeće; po prvi put su bili predloženi moduli umjesto tzv velikih izbornih predmeta koji nisu najidealnije funkcionirali pa se išlo s jednim oblikom nastave koji bi bio problemski usmjerena nastava.
Druga novost koja je predložena u curriculumu je da se ide u malo veće okrupnjavanje određenih predmeta. Primjerice, svi predmeti koji su vezani uz internu i internističku problematiku su se našli u tzv. integriranom turnusu iz interne medicine. On obuhvaća laboratorijsku dijagnostiku, radiologiju, nuklearnu medicinu, kliničku biokemiju i niz drugih predmeta.
Drugi primjer je integrirani turnus iz kirurgije koji sve kirurške struke objedinjuje na jednom mjestu. Najveća novost je šesta godina koja donosi niz novih predmeta koji nastoje pratiti aktualnu morbiditetnu situaciju u suvremenoj civilizaciji. Tako imate predmet Gerijatriju koja postoji samo kao izborni predmet u hrvatskom programu. Također postoji predmet Frmakoekonomika te predmet koji se zove Bolesti ovisnosti koji ne postoji u hrvatskom programu. Primjerice Infektologija ima dio vezan uz tropske bolesti koje nisu aktualne za Hrvatsku.

      STUDMEF: Kako ste zadovoljni dosadašnjim radom i gdje vidite mjesta poboljšanja nastave na engleskom jeziku?

     O :
Za sada sam zadovoljan. Mislim da je velika stvar da smo krenuli i da imamo određeni kontinuitet. Treba raditi na poboljšanju kvalitete. Tu osobito mislim na uvođenje tzv. tjednih provjera znanja (tjedni kvizovi). Primjerice, postoje tjedni kolokviji na Anatomiji koji omogućuju studentima da postupno svladavaju gradivo. Mislim da je to važno osobito zbog turnusnog oblika nastave koji kod većih predmeta kao što su Patologija i Fiziologija nose sa sobom problem svladavanja te silne količine gradiva u tako kratkom vremenskom razdoblju.
jezek Moram reći da, što se tiče elektivnih kolegija, nastojimo uspostaviti međunarodnu suradnju. Tako bi 2006. godine uveli elektivni predmet koji bi držali kolege sa Sveučilišta u Kentu. Radi se o suradnji na planu palijativne skrbi. Kolege iz Kenta koji su stručnjaci u tome području bi doveli svoj tim od 4-5 predavača i čitav tjedan proboravili ovdje u Zagrebu. Mislim da je to jedan primjer, prvi na Sveučilištu, gdje bi dodiplomska nastava bila obavljena od strane skupine predavača sa stranog Sveučilišta.
Cilj nam je privući strane predavače i to je jedan od velikih potencijala ovog Studija. Smatram da je važno da gosti predavači dođu u Hrvatsku i obave jedan dio nastave ali i da tijekom svog boravka pokrenu projekte, da vide kako inače funkcioniraju naši projekti i da se preko tih kolega osigura odlazak naših znanstvenih novaka i studenata u inozemstvo, dakle u laboratorije i strane klinike. To nam je zapravo jedan od dosta važnih ciljeva. Dakle, što više stranih predavača i međunarodne suradnje.


      STUDMEF: Hvala Vam lijepo na INterVIEWu?

     O :
 Hvala vama.

 

Intervju vodili: Ivan Neretljak, Alan Mahnik

 

INterVIEW anketa

Kalendar

« < Travanj 2020 > »
P U S C P S S
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 1 2 3

Nadolazeći događaji

Bez dogadaja

Tko je online

Gostiju online: 1

Statistika

Korisnika: 174
Novosti: 1625
Linkova: 0