Home arrow Interview arrow Dr. sc. Vesna Degoricija Klinika za internu medicinu
Dr. sc. Vesna Degoricija Klinika za internu medicinu PDF Ispis E-mail
(13 glasova)

Ivan Neretljak, Alan Mahnik   
Wednesday, 04 April 2007

 degoricija    

    STUDMEF: Gotovo redovito dobivamo preko stranice INterVIEW upite kada ćemo vas intervjuirati. Očito vas studenti vole. Kako objašnjavate i doživljavate takvu vezu između vas i studenata?

     O :
(Smijeh). Iznenađena sam, baš sam htjela pitati od kuda ja u INterVIEW-u. Što je to što studenti vole? Svoj posao radim savjesno, ja samo liječim ljude i podučavam studente medicine i sad kad me ovo pitate zaista ne mogu naći neki poseban razlog zbog čega je to tako. Možda studenti vide i prepoznaju to da se ja uvijek trudim, sve što radim, radim savjesno i temeljito, moju radnu obavezu shvaćam doslovno, a u studentima gledam osobe, a ne brojeve. Neki drugi razlog ne bih znala.

      STUDMEF: Tko je dr. Vesna Degoricija? Ono osnovno znamo; specijalist ste interne medicine, doktor znanosti, članica ste upravnog odbora Hrvatskog drustva za intezivnu medicinu. Međutim, činjenica je da i studente i kolege doktore zanima tko ste vi ovako u privatnome životu koliko nam to možete reći??

     O :
Dakle, kako ste i sami rekli, po struci sam internist. Bila sam specijalizant interne medicine u Kliničkoj bolnici Sestara milosrdnica i od 1993., kada sam položila specijalistički ispit, radim u ovoj bolnici u Klinici za unutarnje bolesti, na odjelu intezivne skrbi. Ne tako davno završila sam i užu specijalizaciju iz intenzivne medicine. .
Htjela bih istaknuti da je dobra strana intenzivne medicine to što liječnik mora imati jedno široko znanje koje pokrivati sve grane subspecijalizacija iz interne medicine. S jedne strane to je jako zahtjevno, međutim, pruža jedan poseban osjećaj zadovoljstva jer kad nakon nekog vremena uspiješ akumulirati sva ta znanja u sebe shvatiš da vladaš jednim velikim područjem medicine. Loša je strana intenzivne medicine to što je posao naporan, brz, bolesnici se u pravilu kratko zadržavaju u intenzivnoj skrbi, velik je obrtaj bolesnika, stopa smrtnosti je visoka. .
Visoka razina smrtnosti uvijek je veliki stres, pogotovo za nekoga u prvim godinama bavljenja intenzivnom medicinom. Znate, vi to sve morate, zajedno s obitelji bolesnika, ponijeti na svojim leđima. U tome procesu izgubite puno svoje topline i energije, a ožiljci se gomilaju.
Završila sam poslijediplomski studij iz kliničke farmakologije, izradila magistraski rad o racionalnom liječenju ascitesa u cirozi jetre i disertaciju o neurohumoralnim čimbenicima regulacije prometa soli i vode u cirozi jetre. Od 1996. godine radim na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, u Katedri za, internu medicinu, sudjelujem u izvođenju nastave Interne medicine i Kliničke propedeutike. Posljednjih pet godina uključena sam i u nastavu modula u čijem sam uvođenju na naš fakultet i sudjelovala. Trenutno radim na dva modula:"Hitna medicina," kojeg vodi prof.dr. Vladimir Gašparović, i "Racionalna primjena lijekova" kojeg vodi prof.dr. Igor Francetić.
U modul "Racionalna primjena lijekova" uložila sam jako puno vremena i rada i posebno me raduje što smo za ukupnu organizaciju i nove forme nastave (male grupe i interaktivna nastava) koje smo uveli, od studenata dobili dobre ocjene. Super je to što smo za modul napravili jedan pisani materijal koji studenti ocjenjuju visokom ocjenom. Od mogućih 7 bodova studenti nam redovito daju ocjenu 6.5
Dakle, počela sam kao mlađi asistent u Katedri i postupno prelazim sve te stepenice redovitog napredovanja. Sada sam u postupku za izbor u zvanje docenta.

degoricija     STUDMEF: To bi bilo što se tiče vaše profesionalne karijere. Već smo rekli da naše posjetioce zanima što radite u slobodno vrijeme. Ako ga naravno imate?

     O :
Ma, slobodnog vremena uvijek ima. Kada radite ovakav posao s puno teško  bolesnih ljudi naučite slobodno vrijeme jako cijeniti. Kad se uspoređujem sa svojim prijateljima drugih profesija primjećujem da između nas postoji bitna razlika. Mislim da je moje cijenjenje života ili sagledavanje nekih životnih teškoća puno drugačije od ljudi koji su završili FER ili arhitekturu. Činjenica je da oni ne cijene život kao što ga cijene medicinari.
A što radim u slobodno vrijeme? Nastojim uživati u životu punim plućima. Imam jedan uski krug prijatelja s kojim jedrim i kada god imamo slobodnog vremena odemo na brod i jedrimo po Jadranu, cijelu godinu, uključujući i zimske mjesece. Obišli smo sve naše otoke. Vjerujte, to je jedan prekrasan način kako čovjek može provesti svoje slobodno vrijeme. Volim još jednu stvar raditi. Volim kuhati za druge. Najveće mi je zadovoljstvo kada ljudi dolaze k meni, volim moj dom. Užitak mi je dobro nahraniti one koji mi dođu,  ljudi vole jesti i znaju to cijeniti. A posebno je lijepo kad uživaju u onom što sam im pripremila. Rado putujem po zemljama Mediterana, slijedim tragove antičke povijesti i religija.

      STUDMEF: U ovakvom tipu intervjua neizbježno je pitati neka često postavljana pitanja u ovakvim prilikama; zašto baš medicina? Je li interna svjestan ili slučajan izbor.

     O : Pa to je vjerojatno ono što jednostavno imaš u sebi, poziv, odrednicu, želim liječiti ljude. Imaš taj osjećaj da ćeš se baviti jednom od tih struka. Išla sam u Prvu Gimnaziju ovdje u Zagrebu, na prirodoslovno- matematički smjer. A izbor medicine je bio, čini mi se, trenutak. Mislila sam da ću nastaviti na nekim društvenim i humanističkim studijima. Međutim, presudio je taj trenutak. Interna medicina je bila izbor, odlična struka, atletika, kraljica sportova.

        STUDMEF: Imate tu privilegiju da promatrate jednu generaciju kroz razdoblje od tri godine i to one najzanimljivije – možete li nam reći kako i koliko se studenti tijekom tih tri godine mijenjaju. Mnogi tvrde jako malo, međutim jedno je što mi tvrdimo a drugo kako nas vide oni koji nas vode tijekom tog razdoblja. Koliko se u studenata mijenjaju stavovi tijekom tog razdoblja?

     O : Prije dvije godine imala sam priliku držati jedan tečaj studentima prve godine. Za njih smo organizirali radionice i kroz primjere im objašnjavali kako sudjelovati u nastavi u kojoj se prakticira metodološka jedinica tutorijal. . Tada sam dobila priliku razgovarati s tim novopečenim studentima medicine. Razgovor s njima samo je dodatno potvrdilo moje mišljenje da na medicinu dolaze samo najbolji maturanti. Dakle, koliko god sada interes za medicinu nije velik, svejedno mislim da na naš studij dolaze naši najkvalitetniji đaci. Kroz te radionice vidjela sam da su svi puni želje za akcijom, pametni, načitani, dobri govornici i imaju svoje stavove. U grupi od 30, njih 25 svira neki instrument ili govori dva jezika. Većina ih je bila u dramskim ili debatnim grupama.
Zatim sam ih vidjela kad su došli na kliničku propedeutiku. Promijenili su se, vidim da su svi stisnuti, gledaju u pod. Kada ih pitaš što misle, moraš iz njih sve izvlačiti. Kad ih pitaš što se to s njima dogodilo, gdje su u te tri godine nestali oni veseli i pričljivi ljudi, nitko na to pitanje nema odgovor. U tome zahtjevnom i napornom procesu kroz te dvije, tri godine kada se mora svladati anatomiju, fiziologiju, patofiziologiju i patologiju, ta silna količina znanja koju moraju upiti očito "ubije" u njima osjećaj vjere u sebe i svoje stavove. Mi nažalost nemamo nikakvu formu nastave kojom bismo naše studente učili što je to stav i kako ga iskazati, kako razvijati komunikacijska vještine. Osobno mislim da je naš fakultet jako dobar. To dokazuju i svi ljudi koji su ga završili i koji u ovoj sredini rade odličnu kliničku, bazičnu ili javno-zdravstvenu medicinu. To potvrđuju i naši kolege koji odu u svijet u kojem se gotovo svi vrlo brzo dokažu kao vrijedni članovi tog društva.
Ono što smatram lošim u našem studiju izvođenje je pojedinih oblika nastave koji su prepušteni pojedincu koji to može napraviti na način koji on sam želi. To je s jedne strane dobro, ali s druge može biti pogubno ako dotični pojedinac ne radi dobro. I sami ste vidjeli na primjeru vježbi gdje deset ljudi drži vježbe na deset različitih načina. Dakle, nedostatak je u koordinaciji, odnosno u sustavnoj kontroli kvalitete izvedene nastave i njezinoj ujednačenosti. Veliki nedostatak našeg studija je i to što ne činimo dovoljno ili nikako na izgrađivanju stava i osobnosti studenata odnosno budućih liječnika.
To se vidi u tome što kad studenti dođu na četvrtu godinu onda samo broje koliko ispita imaju do kraja godine. Imam dojam da su previše koncentrirani na te neke tehničke elemente od skupljanja potpisa nadalje. Primjećujem da je mali broj studenata koji baš „zagrizu“ u tu kliničku medicinu koja je za mene najljepši dio studija medicine.
Međutim, onda dolazimo na šestu godinu i sve se mijenja. Tamo imate studente koji nastoje na sve moguće načine svo svoje teoretsko znanje pretočiti u praktično znanje. Mislim da se većina studenata na šestoj godini jako podcjenjuje. Kada usporedim moju razinu znanja kada sam ja završavala faks i znanje sadašnjih studenata mislim da je to "nebo i zemlja". Vidim da danas studenti na šestoj godini odlično barataju znanjem, za neke bih rekla da su na razini na kojoj smo ja i moji kolege bili tijekom prvih godina specijalizacije. I naravno, to što nam danas svima omogućava IT neprocjenjivo je u sustavu učenja.

degoricija    STUDMEF: Studenti vas posebno cijene jer ste jedan od rijetkih nastavnika koji zaista i vode svoje studente na vjezbama. Nazalost (naravno zavisi od pojedine klinike) većinom studente na vježbama jednostavno prepuste demosima. Što mislite o tome i što je tome razlog.?

     O : U tome ne vidim ništa posebno, budući da je to moj način gledanja na život i posao. Imam samo dobru radnu disciplinu i ništa drugo. Smatram da je jedan od mojih poslova da budem sa studentima, kao što je to slučaj s vježbama iz kliničke propedeutike i ja ga obavljam
Zašto bi to bilo posebno kao i zašto to ne čine i neki drugi nastavnici ne bih znala. Vjerujem da je motivacija važna u tome. Neki predavači vole da su u centru pažnje, čemu i vi studenti donekle pridonosite jer nerijetko volite upravo takve nastavnike koji pričaju nekakve lovačke priče, koji vas zabavljaju. Nažalost, kada takve nastavnike pokušate analizirati vidite da dio njih to radi zato jer ustvari vole slušati sebe, klasičan primjer teacher centered teaching. Pravi način učenja je student centered teaching u kojem je student u centru podučavanja. Možda je i to ono što su studenti prepoznali u meni i mom načinu poučavanja.
U svom podučavanju nastojim da studenti shvate da su oni subjekt učenja a da sam ja tu samo da im pomognem. Nastojim samo olakšati učenje, usmjeriti ga. U pripremi za predavanje ili seminar prvenstveno mislim na to na koji će me način studenti razumjeti te kakvu će korist imati od mog izlaganja predavanja ili koordinacije seminara.

        STUDMEF: Znamo i da vas kolege dosta vole budući ste, prema našim informacijama, nastavnica koja je pri glasovanju za Vjeće falkulteta dobila uvjerljivo najviše glasova. To što vas studenti vole to nam je sada jasno međutim kako objašnjavate činjenicu da vas i vaše kolege toliko cijene.?

     O : Opet ste me zatekli. Ako je tome tako kako navodite priznajem da mi godi takvo što. Nastojim biti onakva kakva jesam i očito je da to drugi prihvaćaju na pozitivan način.

      STUDMEF: Imate li uzora u medicini u Hrvatskoj i svijetu?

     O : Kroz moju medicinsku edukaciju i kroz svoj rad sastala sam se s puno ljudi koji su me se dojmili. Među njima je bilo ljudi koji su moje stavove potpuno promijenili. Od onih sam koja smatra da se pametan čovjek mijenja kada vidi da je nešto bolje. S druge strane, našla sam se u situacijama kada su mi ljudi nekim svojim djelima odlično pokazali ono što ja ne trebam raditi u životu. Dakle, ne bih rekla da je jedna osoba bila presudna u mom formiranju u liječnika i nastavnika, nego da sam se formirala pod utjecajem svih mojih učitelja, dobrih i loših, kolega, starijih i mlađih, naročito mlađih, posljednjih godina najviše učim upravo od njih.

emsa    STUDMEF: Redoviti ste predavač na EMSA Summer School Emergency Medicine. Mozete li nam ukratko reći što je to EMSA Summer School Emergency Medicine?

     O : EMSA je European Medical Students Association i ima svoje ogranke diljem Europe. Tako između ostalog postoji EMSA Zagreb, Osijek, Split i Rijeka. Voditelj EMSA Zagreb 2004. godine bio je kolega Hrvoje Vražić, sada specijalizant interne medicine koji je bio i predsjednik EMSA-e na razini Europe. On je puno napravio na popularizaciji EMSE u Hrvatskoj. Hrvoje je bio moj student i tako smo se upoznali i prepoznali. Predložio mi je 2004.godineda sastavim i vodim program ljetne škole Hitna medicina. Studenti su odabrali Dubrovnik kao mjesto održavanja škole i mislim da nisu pogriješili. Sastavila sam program u kojem je prvo sudjelovalo 12 nastavnika iz Zagreba, Splita i Osijeka. U četvrtoj školi 2007. godine sudjelovat će 16 nastavnika, posebno me raduje da se novi nastavnici regrutiraju između studenata koji su bili polaznici škole ili su sudjelovali u radu njezinog organizacionog odbora. .
Škola traje devet dana. Studenti se prijavljuju preko interneta. Moraju napisati kratki životopis i pismo motivacije koji organizacioni odbor sastavljen od studenata uzima kao isključni čimbenik tko će ući u program ljetne škole. Organizacioni odbor studenata ima 8-10 članova, voditelji odbora do sada su bili: Mirna Kikec i Hrvoje Vražić 2004. godine, Lucija Jelinić i Duje Rako 2005. godine i Anita Štefić i Duje Rako 2006. godine. Meni je to jedno sjajno iskustvo i ja iz godine u godinu nastavljam raditi. Prvo, sviđa mi se kako naši studenti pristupaju tome jednome ozbiljnome poslu jer ipak na kraju tu bude 50-tak ljudi koje moraju zbrinuti. Moraju dobiti školu, moraju negdje spavati, jesti i na kraju imati socijalni život.
Također, lijepo je iskustvo upoznati studente koji nisu iz Hrvatske. Dakle, studiraju medicinu u raznim zemljama i po različitim programima. Svaki je od njih ostavio utjecaj na mene. Od njih sam i naučila puno novih stvari
Uglavnom dobivamo jako dobre ocjene. Godine 2004. imali smo 40 sudionika iz 9 zemalja, 2005. 38 sudionika iz 11 zemalja i 2006. 36 sudionika iz 11 zemalja.
Istaknula bih da me je posebno iznenadila, od samog početka djelovanja škole, ozbiljnost pristupa polaznika organizaciji i djelovanju škole. Sjećam se da sam pri oblikovanju programa prve škole, kada sam s Hrvojem o tome razgovarala, poučena iskustvom simpozija edukacije liječnika izvan mjesta stanovanja, smatrala da ako i jedna trećina studenata bude na nastavi biti će sjajno. Ugodno sam ostala iznenađena. Ne samo da su svi dolazili već su i ostajali do zadnjeg predavanja ili vježbe. Dnevno savladamo 5 sati nastave u formi predavanja, seminara, vježbi i tutorijala.

emsa       STUDMEF: Jeste li zadovoljni s odazivom studenata. Koliko ih inače možete primiti?

    O : Najviše možemo primiti 40 studenata koji su smješteni u ženskom đačkom domu kojeg vode časne sestre na Pilama. Maksimalni kapacitet doma je 50 mjesta. Sa časnim sestrama imamo izvanrednu suradnju. Uvjeti smještaja su fantastični. Nalaze se na samim zidinama grada Dubrovnika. Nastavu držimo u Poslijediplomskom središtu Dubrovnik Sveučilišta u Zagrebu ili kolokvijalno Inter-univerzitetski centarIUC.  Uvjeti rada su sjajni, na raspolaganju su nam dvorane za veće i  manje grupe, za vježbe, tutorijale. Dvorane su opremljene kompjuterima i LCD projektorima, pločama za pisanje, organizacija sjedenja i rada grupe je mobilna. . Sama zgrada zatvara jedno unutrašnje dvorište koje se može koristiti kao nastavni prostor.

        STUDMEF: Koji je cilj škole?

      O :
Cilj škole je pokazati studentima medicine četvrte, pete i šeste godine kako učiti hitnu medicinu.

 

emsa        STUDMEF: Koji su uvjeti za primanje u školu?

    O : Uvjeti su da ste student medicine četvrte, pete ili šeste godine iz bilo koje zemlje na svijetu. Napišete svoj kratki kurikulum i pismo motivacije. Obično godišnje imamo između 80-90 prijava među kojima onda studentski organizacijski odbor izabire njih 40. Kurikulumi su uglavnom slični, pisma motivaciju su ta koja ne mali broj puta budu presudna za stjecanje statusa polaznika škole. Posebno mi se svidjelo ovo pismo prošle godine, nažalost, autoricu smo morali odbiti jer još nije došla do kliničkih godina studija, nadam se da cemo ju vidjeti za godinu ili dvije.
What a wonderful summer this would be!

 

Don't know much about a shock and ER,
Don't know much about CPR,
Don't know much about coma,
Don't know much about trauma!

I don't claim to be an 'A' student,
But I'm tryin' to be.
For maybe by being an 'A'-student,
I can win your approval for me.

Don't know much about ABC
Don't know much about knots and sutures
Don't know much about drugs and drips
Don't know much about bandages!

But I do know that I wanna be,
A part of EMSA Summer School in Dubrovnik,
And if you'll give me a chance
I'll learn everything!

 

            STUDMEF: Dobivaju li studenti kakvu diplomu?

       O :
Da, imaju jednu knjižicu i u nju se bilježe uspjesi u različitim formama kontrole znanja i sudjelovanja u društvenim aktivnostima. Svaki se dan bavi nekom temom i na kraju toga radnog dana uvijek provedemo dnevni kviz od tri pitanja za koje se dobivaju bodovi, zadnji dan škole je provjera znanja testom od 40 pitanja.
Osim toga tijekom škole studenti su podijeljeni u četiri skupine i imaju tri team buildinga s različitim igrama na bazenu, odbojkom na pijesku i karaoke party. Uz to imamo i European village party u kojem studenti pripremaju jelo tipično za njihovu zemlju. svaki od tih elemenata ocjenjuje se i pridonosi konačnoj ocjeni. Naravno, najviše vrijedi ocjena znanja.emsa
Radimo i jedan praktični ispit koji je osnovan na tehnici koja se zove OSCE (objective structured clinical examination). U atriju IUC-a, na pet postaja na kojima se pružaju različite vrste intervencije ocjenjuje se znanje i kompetentnost grupe (medicina je timski rad) . Postaje su: pomoć utopljeniku, politraumatiziran bolesnik nakon naleta glisera na plivača, bolesnik s višestrukim prijelomima nakon pada s litice, zatim osnovno održavanje života (BLS-basic life support) i defibrilacija i napredno održavanje života (ALS_advanced life support) u srčanom arestu zbog akutnog infarkta srca. . Svaka od tih stanica donosi određen broj bodova.Bodovi se na kraju zbrajaju, tri studena koji su postigli najbolje rezultate bivaju nagrađeni. Polaznici između sebe biraju i najpopularniju osobu škole, personality of the school.
Imamo još jedan sadržaj u dubrovačkoj bolnici u danu kada govorimo o transfuziji krvi u kritično bolesnih i u hitnoj medicini. Tamo nas uvijek sjajno dočekaju dr. Polanda-Lasica i njezini suradnici. U bolnici se odvijaju vježbe punkcije vena i vađenja krvi i postavljanja venskog puta pri čemu polaznici škole vade jedni drugima krv. Hrvatski državljani dobrovoljno daruju krv. Na taj način napravimo i dobro djelo jer u ljetno doba krvi uvijek nedostaje.

     STUDMEF: Ovo je četvrta godina održavanja škole. Kako ste vi odnosno studenti zadovoljni održanom nastavom?

       O :
Studenti na kraju škole ispunjavaju evaluacijski list. Po njemu je prosječna ocjena škole od mogućih 5.0: 4.56, 4.78 i 4.79. Tražimo da nam se ocjeni svaki oblik nastave. Najbolje su nam ocijenjene vježbe. Tražimo da se ocjene i pisani materijali koji u potpunosti prate program nastave. Također, na kraju škole dobijemo i osobna pisma od tih ljudi koja su sva u superlativima.

emsa     STUDMEF: Gdje vidite mogućnost unapređenja?

    O : Napraviti nešto boljem, uvijek je moguće. Mislim da smo iz godine u godinu sve bolji. Posebno je motivirajuće za sve nas kad dobijemo upit o mogućnosti dolaska u našu ljetnu školu od studenata iz uglednih medicinskih škola u Evropi, kao recimo ovo pismo iz Maastrichta.
"My name is Pieter Koolen and I am a 4th year medical student from Maastricht University, The Netherlands. Through my University I was notified about a summercourse at your University in Dubrovnik. Since I'm very interested in this, I would like to ask you if you could send me some more information about this. For example, what are the costs for these 9 days and what level of knowledge is it based upon?". Veliko iznenađenje bilo mi je kad su studenti iz zapadne Europe postavili pitanje zašto nema izbornih predmeta. Obično kada se pravi program onda me naši studenti uvjeravaju da je 5 sati nastave previše i da se treba smanjiti satnica. Stoga ćemo ove godine napraviti mogućnost pohađanja tri izborna predmeta u poslijepodnevnim satima.
Inače, u Dubrovnik nosimo knjige iz naše biblioteke i dok traje nastava one su na raspolaganju studentima. Osim njih imamo i nekoliko kompjutera s internetom koji su im na raspolaganju tijekom nastave. No, dobili smo opasku zašto te knjige i kompjuteri nisu dostupni tijekom cijelog dana i noći???.

     STUDMEF: Socijalni program?

       O :
Socijalni program je bogat, primjeren dvadesetgodišnjacima, osmisle ga i organiziraju članovi organizacionog odbora. . Ukratko, atmosfera u školi je sjajna. Svake godine polaznici ljetne škole u nemalom broju sudjeluju na ZIMS-u u studenom. Ugodno je primati i osobna pisma pohvala i čestitke za Bozić i novogodišnje blagdane zbog lijepih i sadržajnih devet dana u Dubrovniku, a još je ugodnije primiti pismo nakon godinu dana s upitom: "kako ste, sto je bilo ove godine u ljetnoj školi?".

"My name is Richard Hughes and I was one of the participants at the EMSA Summer School 2006. I am writing for two reasons. First, to express my thanks for running such an amazing experience which was very rewarding socially and medically. I was also very impressed with the level of competence of the Croatian medical students, and the system as a whole, which leads me into the second reason for writing. I was so impressed that I would like to experience the healthcare system properly. Do you think that it would be possible for me to work in Zagreb for two weeks perhaps at the end of September / beginning of October? At the moment I am in Chicago at Cook County Hospital doing a rotation in Trauma Surgery. Richard, London.
I woke up from my boat ride from Split to Ancona at 3am thinking of you. Thank you passionate Croatian souls for the festive tune that resonate in my head with such joy! and yes, every time I see colorful gelato shops I have such sweet smiles across my heart from the beautiful boys and girls whom made gelato that much more delightful :-))) I am sure EMSA officers are very busy putting our info together, CD included ... Thank you for some really beautiful snapshots of friendship I will always cherish in my heart. Ipin, LA, California.
"

"Dear Dr. Vesna, I just wanted to write few lines to you, because whenever I remember all the great time I had in Dubrovnik, it's almost impossible not to remember you, and all the charm you gave to this summer school. Your lectures were our favorites, they were full of important data, positive energy, actually they had all the things needed to make the students curious, and make them listen carefully. One day, if you decide to come to Prishtina, you should know that I would be very pleased to meet you, and maybe be your guide through my city! Thank you for everything, and take care! Kaltrina, Priština, Kosovo."

     STUDMEF: Zahvaljujemo na ugodnom razgovoru!

       O: Hvala i vama.

 

 

Intervju vodili: Ivan Neretljak, Alan Mahnik
Uredio: dr. M. Žižak

 

INterVIEW anketa

Kalendar

« < Travanj 2020 > »
P U S C P S S
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 1 2 3

Nadolazeći događaji

Bez dogadaja

Tko je online

Gostiju online: 2

Statistika

Korisnika: 174
Novosti: 1625
Linkova: 0