Home arrow Interview arrow Ivan Svaguša, voditelj zagrebačke podružnice CroMSIC-a
Ivan Svaguša, voditelj zagrebačke podružnice CroMSIC-a PDF Ispis E-mail
(3 glasova)

Lucija Svetina, Andro Košec   
Tuesday, 22 January 2008
izvrsni odbor CroMSICa 2007STUDMEF: Možeš li nam ukratko ispričati ono najvažnije što se trenutačno zbiva u svijetu i kod nas, a čime se tvoja organizacija bavi?

     O :
Naravno da mogu. Prvo bih neskromno istaknuo da je Hrvatska trenutno jedna od najjačih zemalja članica u organizaciji koja će uskoro organizirati 57. GA u Meksiku (Generalnu skupštinu). IFMSA (International Federation of Medical Students' Associations), čiji smo član, organizacija je koja se bavi razmjenama studenata medicine.  IFMSA je u početku  osnovana sa ciljem razvoja medicinske edukacije, ali je ubrzo uočeno da interkulturalno učenje i razmjene zauzimaju važno metodološko mjesto stoga su danas razmjene na prvom mjestu aktivnosti te organizacije. Kako se s vremenom organizacija širila i razvijala svoje odbore, čini mi se kako se u svemu tome malo izgubila nit vodilja, a to je prevenstveno rad na razmjenama. Tu Hrvatska pokušava pogurati i unaprijediti stvari. U IFMSA na visokim pozicijama nalazi se čak troje Hrvata, što za zemlju naše veličine uopće nije loše. Ostali odbori se također bave izuzetno važnim stvarima, ali razmjene su tu ipak na prvom mjestu, potpomognute odborima za javno zdravstvo, reproduktivno zdravlje i AIDS, medicinsku edukaciju, ljudska prava i mir... Zbog broja projekata vezanih za djelatnosti koje nisu primarno vezane uz razmjene u raznim zemljama članicama, shvatili smo da mi moramo izvršiti pritisak na organizaciju da unaprijedi i kvalitetu razmjena..

      STUDMEF: ... a sada ukratko o aktivnim projektima CroMSIC-a, isključivši razmjene?

     O :
Dakle u postojećim, već prije navedenim odborima (javno zdravstvo, reproduktivno zdravlje i AIDS, ljudska prava i mir i medicinska edukacija) postoje aktivni projekti od kojih svaki zauzima određeni period u godini. Dakle u 12. mjesecu  je WAD – World AIDS Day (obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a) i natječaj za razmjene. Od drugog mjeseca pa do kraja ove godine traje borba protiv migrene, u trećem mjesecu Stop TBC, u četvrtom mjesecu obilježavanje Svjetskog dana zdravlja u sklopu kojeg je dobrovoljno darivanje krvi, poprilično uspješno prethodne godine. U petom mjesecu je borba protiv pušenja. Tu i tamo, dva-tri puta godišnje organiziramo humanitarni tulum, humanitarka. S naglaskom na činjenici da apsolutno svaki student može ukoliko ima dovoljno volje, strpljenja i vremena doći sa svojim prijedlogom koji nema apsolutno ništa zajedničkog sa gore navedenim. I pružiti će mu se pomoć, mogućnost, čak i pomoć pri skupljanju financijske potpore da to i ostvari.Definitivno najjači projekt je WAD.

        STUDMEF: Zašto?

     O :
Usudio bi se reći da smo možda najjača udruga općenito, dakle izvan domene studentske, koja se bavi tim pitanjem, ali definitivno smo najjači što se tiče edukacije mlade populacije o spolno prenosivim bolestima i HIV-u. Ove godine smo u suradnji sa Gradom Zagrebom održali tiskovnu konferenciju za novinare, bili na HRT-u, novinama, a možda bih najviše istaknuo da smo bili i na naslovnoj stranici Metro expressa. Akciju koja je trajala tri dana održali smo u 22 grada diljem Hrvatske. Novosti za razliku od prijašnjih godinu jesu gradovi Vukovar, Beli Manastir, Tenje, Dubrovnik itd. Financijski smo se uspijeli pokriti uz pomoć Ministarstva zdravstva kod kojeg smo prijavili natječaj za projekt i Grada Zagreba. Ono za što smo mi bili najviše zaslužni je edukacija osnovnoškolaca, srednjoškolaca i studenata putem mobilnih timova, interaktivnih radionica, filmova i naravno tuluma. Akciju također provodimo i  na štandovima, dakle savjeti, preporuke, informacije u suradnji sa drugim organizacijama.

meetingMakedonija_2004        STUDMEF: Postoji li trenutačno kakvo objektivno vrednovanje razmjena, znači li nam to što u daljem obrazovanju i zapošljavanju?

     O : Što se tiče vrednovanja razmjena, volio bih to podijeliti u dva dijela. Prvi dio je vrednovanje, odnosno ocjenjivanje kvalitete organizacije razmjene. Svaki student koji dođe u Hrvatsku na razmjenu pa tako i naši studenti koji odu vani na razmjenu ispune Evaluation Form. To je službeni obrazac Međunarodnog Odbora za razmjene, gdje studenti ocjenjuju cjelokupnu organizaciju razmjene (smještaj, prehrana, kontakt osoba, praksa u bolnici, društveni život....). Takvi ispunjeni obrasci su od velikog značenja za lokalne voditelje, preko kojih mogu vidjeti u čemu su pogriješili i to ispraviti naredne godine. Drugi dio vrednovanja razmjena spada u takozvanu Akademsku kvalitetu. To je jedna ideja, odnosno projekt koji je započeo unutar IFMSA-a, odnosno Međunarodnog odbora za razmjene. Moram naglasiti da je Hrvatska jedna od inicijatora tog projekta. Nadamo se da ćemo biti među prvima koji ćemo taj projekt završiti te da ćemo biti primjer ostalim zemljama članicama. Konačni cilj tog projekta jest postići to da svaki student koji obavi praksu na razmjeni dobije službeni popis vještina i znanja koje je stekao na toj razmjeni te ocjenu mentora, koji prati studenta tijekom cijele prakse. Tim bi se dokumentom znatno podigla kvaliteta razmjene i student bi mogao objektivno prikazati što je stekao na razmjeni. Danas imamo samo službeni certifikat, koji ima svoju vrijednost, jer je u konačnici potpisan i pečatiran od mentora, ali gore navedenim planovima smatramo u IFMSA-u da bi znatno poboljšali kvalitetu razmjene. Tu ću se odmah nadovezati je li razmjena što znači za naše daljnje obrazovanje i zapošljavanje. Naravno da znači. Kao prvo razmjena je jedno iskustvo, jedna prilika gdje student nauči vještine i znanja koje možda nije imao prilike steći unutar standardne nastave. Što se tiče zapošljavanja ovisi o ustanovi u kojoj se student, odnosno doktor prijavljuje. Smatramo da je studentska razmjena jedan oblik stjecanja znanja i vještina, koje bi trebalo vrednovati, odnosno, koje bi trebalo ući u sustav vrednovanja prilikom napretka u karijeri (dobivanje staža, znanstveno novaštvo, specijalizacija...).

      STUDMEF: Imaju li i drugi kakvih ideja ili je hrvatska inicijativa zasad i jedina?

     O : Nije, ali vani je naglasak stavljen na neke druge stvari. Primjerice, SAD i Engleska trenutno pokušavaju organizirati GA (Glavnu skupštinu) bez podrške i uplitanja farmaceutskih kompanija, tzv. Pharma free GA. To je zasad kaotično jer se definitivno pokazalo da im fali novaca, ali još važnije je to da se uopće nisu bavili unaprijeđivanjem razmjena, nego samo pitanjima organizacije bez farmaceuta, što nije naš resor. Mi ionako nećemo uspjeti riješiti problem sprege farmacije i medicine, a gubimo vrijeme i resurse na krivim mjestima. Zato je i važno da što više ljudi podrži našu inicijativu da se koncentriramo na naše osnovne djelatnosti a visoku politiku prepustimo organizacijama koje su za to osnovane. I dalje stoji činjenica da je otići na razmjenu preko nas stvarno odlična stvar. Netko tko ode u Švedsku ima priliku stvarno upoznati najnoviju tehnologiju, najnovije tehnike i način liječenja, što je praktično nemoguće vidjeti negdje drugdje. Netko drugi ode u Brazil i vidi nama egzotične bolesti koje ovdje nikad ne bi imao priliku upoznati.

CroMSIC-15god_ZGpodruznica        STUDMEF: Što onda jedan student sve dobije odlaskom na razmjenu?

     O : Mislimo da dobije puno te da je odlazak na stručnu razmjenu u bilo koju zemlju na svijetu jedno iskustvo za studenta. Kao prvo student ima priliku steći znanje i vještine iz predmeta, odnosno područja koje ga zanima. Kao drugo student upoznaje različite zdravstvene sustave, različita medicinska razmišljanja. Student na razmjeni nije sam. Zajedno su sa njime njegove kontakt osobe, odnosno domaći studenti koji se brinu o njemu. Ali naravno tu su i studenti iz drugih zemalja koji su na razmjeni. Mislim da ne trebam posebno naglašavati značaj stvaranja kontakata i prijateljstava, pogotovo u našem poslu. Smatramo, i to naše mišljenje pokušavamo približiti ostalim studentima, da se karijera, odnosno budućnost gradi od prvog dana kada smo upisali faks, a ne odlaskom na specijalizaciju. Za kraj student odlaskom na razmjenu upoznaje jednu novu zemlju, njenu kulturu i običaje. Mislim da sam u svojem odgovoru naveo mnoge prednosti razmjene i volio bih da ostali studenti to prepoznaju.

      STUDMEF: Da li ti se tada čini da tijekom studija postoji premalo ili čak previše organizacija, sekcija ili klubova u kojima bi studenti mogli sudjelovati?

     O : Ja mislim da ima više nego dovoljno. I po broju i po raznolikosti sadržaja koji nude. Već postoji četiri do pet stalnih što sekcija, što organizacija. Evo baš sam neki dan čuo da se oformila i nova kirurška sekcija. Od pedijatrijske sekcije, sekcija za neuroznanost, EMSA sa tri velika projekta – ZIMS, Bolnica za medvjediće i Ljetna škola u Dubrovniku, tu je i CROMsic koji ima dosta svojih projekata, pa Medicinar, i na određeni način STUDMEF (ako ga se gleda sa studentskog aspekta).

meeting u GB Canterbury-2007      STUDMEF: Kako to izgleda kad strani studenti dođu kod nas na razmjenu, a kako kad naši odu van?

     O : Narade se. Od sedam ili osam ujutro do dva popodne, prolaze sve ono što i naši liječnici i studenti prolaze. Strani studenti nam rado dolaze. Zašto? Zato što dolaskom ovdje, jedan student dobije stvarno sve. Može računati na siguran prijem bilo na aerodromu, bilo na kolodvoru, osigran javni prijevoz, smještaj i većinu prehrane, večeru dobrodošlice i upoznavanja, osobu koja će ga voditi van, na izlete, na more. Osobu koja možda govori i njegov jezik. Evo na primjer sada su došle dvije Meksikanke koje ne znaju ni riječ engleskog. Zato postoji baza podataka u kojoj ćemo pronaći kontakt osobe sa znanjem španjolskog.  Za studenta se zna da neće ostati sam. A u bolnici isto tako. Nikad se nitko od profesora, docenata i ostalih liječnika nije žalio na njih. Prema našim dosadašnjim saznanjima, slično je s našim studentima vani. Naravno, nije ritam tako ubitačan kako se čini, već sliči jednom normalnom tempu studiranja kakav je poznat svim našim studentima i prije odlaska. Studenti imaju svog voditelja, rade u puno manjim grupama nego što je to kad nas većinom slučaj. Ono što je sasvim sigurno i izvjesno jest da ćete i odlaskom i dolaskom steći poprilično iskustva i znanja. S tim da pri izboru svatko ima priliku odabrati odjel na koji želi, jasno u okvirima mogućnosti programa za koji se prijavio, dakle znanstveni ili stručni i bolnice u zemlji koju je dobio. Razmjene se dobivaju prijavljivanjem na natječaj za razmjene koji se objavljuje svake godine. Uvjeti za određenu zemlju, odnosno grad i bolnicu dostupni su na internetu. Nakon što se donese odluka, prijavi se i dobije bolnica, ideš na stvarni klinički odjel, kao kod nas na četvrtoj, petoj ili šestoj godini. Naravno, neka ograničenja postoje; primjerice nisu dostupni odjeli psihijatrije, prvenstveno zbog problema u detaljnom poznavanju jezika koje takav odjel potrebuje. Prve tri godine imaju mogućnost odlaska na znanstvenu razmjenu, dakle rad na nekom inozemnom znanstvenom projektu

meeting Egipat_08-2005        STUDMEF: Kako onda do razmjene? Kako bi netko tko dosad nije bio uključen u rad CroMSICa skupio bodove i otišao van?

     O :
Najvažnije je aktivno sudjelovanje i uključivanje u rad što ranije. Prije nekoliko godina, većina članova je bila na petoj i šestoj godini i nikako nismo uspijevali postići kontinuitet u vođenju organizacije zbog toga što bi je netko vodio godinu ili dvije, a zatim bi vodstvo predao nekome tko nije bio upoznat s načinom na koji funkcionira i sve bi se moralo učiti iznova. Na razmjene se išlo po svakakvim kriterijima, nije bilo bodovne tablice koja bi pošteno svrstala kandidate na natječaju itd. Naša je generacija onda uložila jako puno truda da se to promijeni. Počeli smo organizirati uvodna predavanja za sve studente zainteresirane za rad s nama, i to običnom krajem desetog ili početkom jedanaestog mjeseca, dijelimo letke i pokušavamo neposredno objasniti svim zainteresiranima zašto im CroMSIC treba i zašto je nama tu dobro. Sad pokušavamo angažirati ljude sa što nižih godina kako bi imali vremena skupiti što više bodova bez nekog velikog pritiska, pa onda na petoj godini imali više nego dovoljno bodova za razmjenu koju žele.

     STUDMEF: Kako se skupljaju bodovi?

       O :
Bodovna tablica je izvješena na našoj stranici: www.cromsic-zagreb.hr, zajedno sa svim ostalim informacijama koje bi mogućim budućim članovima mogle zatrebati. Tablica se prilagođava prijedlozima članstva i trudimo se dijeliti bodove za što širi krug djelatnosti, praktično za sve. U otprilike dvije godine umjerenog rada možete zaraditi dovoljno bodova za razmjenu koju želite. Mislim da će se ove godine tablica konačno stabilizirati i neće više biti nekih drastičnih promjena.

        STUDMEF: Je li bodovna lista hrvatska izmišljotina ili je stigla iz neke druge zemlje?

       O :
Ne, dapače. Bodovna lista je hrvatski prijedlog s kojim CroMSIC prednjači u svijetu. Prvi oblik takvog bodovanja datira još u 1999., i iz Zagreba se proširio u ostale podružnice Hrvatske unazad 3, 4 godine

UKAM&Canterbury-GB-2007           STUDMEF: Mogu li studenti koji imaju želju raditi nešto posebno u nekom od odbora pristupiti CroMSICu sa svojim idejama?

       O :
Dapače, studenti koji uđu u CroMSIC, uopće ne moraju ući u neki od odbora, nego se mogu baviti svačim pomalo, i to u svakom od odbora koje im nudimo. Izrazito smo fleksibilni i trudimo se prilagoditi našem članstvu na sve moguće načine

             STUDMEF: Možeš nam reći na koji način financirate akcije, sudjelovanja na glavnim skupštinama, članstvo u IFMSA, računovodstvo i slično?

       O :
Pa prvenstveno preko članarina koje od ove godine iznose 40 kn i dijela novca koji studenti uplaćuju prilikom razmjene. Uglavnom, gusto je. No faks nam uvelike pomaže. Naprimjer svake godine financira put minimum dvoje članova na Generalnu skupštinu. Upravo to kontinuirano sudjelovanje na prethodnih par skupština uvelike je pomoglo reklami i popularizaciji Hrvatske i Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Ne samo zato što smo glasni i aktivni, nego imamo i usudim se reći, dosta kvalitetnih inovativnih ideja. Možda je to u našem temperamentu.

           STUDMEF: Za kraj, koji su planovi CroMSIC-a za sljedećih nekoliko godina?

       O :
Ključne su razmjene. Uz to ćemo se posvetiti projektima od kojih puno očekujemo. U njih spada WAD, migrena, TBC... Postoji mnogo projekata, teško ih je izdvojiti poimence u tolikoj konkurenciji. Ali kao jedan konkretan cilj, da uvedemo adekvatnu valorizaciju razmjena i omogućimo ljudima da na temelju certifikata dobivenog na kraju ipak ostvare i pravo na bodove za specijalizaciju.

STUDMEF: I na kraju zahvaljujemo na ugodnom razgovoru!

       O :
Hvala.

Intervju vodili: Lucija Svetina i Andro Košec

 

INterVIEW anketa

Kalendar

« < Studeni 2020 > »
P U S C P S S
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6

Nadolazeći događaji

Bez dogadaja

Tko je online

Statistika

Korisnika: 174
Novosti: 1625
Linkova: 0