Home arrow Interview arrow Mislav Planinc predsjednik organizacijskog odbora ZIMS 7
Mislav Planinc predsjednik organizacijskog odbora ZIMS 7 PDF Ispis E-mail
(3 glasova)

Lucija Svetina, Andro Košec   
Thursday, 06 December 2007
planinc.mislavSTUDMEF: Molimo te, prije svega, rezimiraj nam dojmove s ovogodišnjeg ZIMSa.

     O :
ZIMS, je međunarodni kongres studenata medicine i ove je godine održan po sedmi put, što mi je iznimno drago jer se izvana često i ne vidi koliko truda i angažmana studenata je u njega uloženo. Ideja je prvenstveno omogućiti studentima medicinskih fakulteta u Hrvatskoj ali i stranim studentima sudjelovanje i izlaganje na jednom priznatom međunarodnom kongresu. Kad smo počinjali bilo je i pitanja poput treba li nam tako nešto, ali se na sreću u praksi pokazalo da nam itekako treba. Iz godine u godinu smo razmišljali o smjerovima razvoja i opća je ocjena da je ZIMS kroz godine napredovao. Najzadovoljniji smo porastom kvalitete i kvantitete prijavljenih radova. Od ukupno 200 prijavljenih sažetaka održano je 56 prezentacija, i to 38 u obliku oralne prezentacije i 18 u obliku postera. Samo broj prijavljenih ljudi na kongresu nije pravi pokazatelj kvalitete i uspjeha kongresa, nego se prvenstveno mora sagledati u kontekstu znanstvenog sudjelovanja. Međutim, jako smo razočarani domaćim sudjelovanjem u kongresu jer je ukupan broj sudionika iz Hrvatske bio 15, a iz Zagreba 5 od 101 sudionika, što smatram nedovoljnim ako govorimo o jednom kongresu koji je primarno bio usmjeren ka domaćim sudionicima. Apsolutno smatram da je trebalo biti više ljudi iz Hrvatske. Imali smo sudionike iz 17 zemalja, i to ove godine čak i iz dalekih zemalja; Rumunjska, Ukrajina, Iran, Indija, Nizozemska, Grčka, USA, Kosovo, BIH, Srbija, Crna Gora, Poljska, Češka, Rusija, Makedonija, Gruzija i Slovenija. Zbog slabog domaćeg sudjelovanja, bili smo prisiljeni malo modificirati prioritete i posvetiti se više stranim sudionicima.

      STUDMEF: Pa kako je moguće da su za ZIMS čuli ljudi iz Rusije, Gruzije, Irana i Rumunjske, a  nisu studenti na domaćim fakultetima ?

     O :
Radi se o tome da sam prošle godine, nakon ZIMS 6, shvatio da je u ovakvim projektima najvažnija promocija. Jako rano smo počeli s međunarodnom promocijom koja je rezultirala odličnim uspjehom. Promovirali smo se po svim mogućim mailing listama, web siteovima, ostvarili smo prijateljsku suradnju s dva strana kongresa s kojima imamo potpisane ugovore o suradnji i međusobnoj promociji. Također moram istaknuti odličnu suradnju s CROMsicom, pa smo sve studente koji su išli van na razmjene opskrbili promotivnim materijalima, kao i studente koji su ovamo dolazili na razmjenu. Također smo bili aktivni i u međunarodnim podružnicama EMSAe, što je sve rezultiralo velikom zaimteresiranošću. Moram napomenuti da je znatan broj ovogodišnjih sudionika zapravo bio i prošle godine, što nas jako veseli jer je svojevrsna potvrda da dobro radimo. U Hrvatskoj smo s promocijom krenuli kad i vani, preko svih studentskih udruga, ali smo i pročelnicima svih katredri još u VI. mjesecu poslali dopise s plakatima, letcima i informacijama o ZIMSu. Imali smo štandove i na fakutetu i na Rebru, moram se zahvaliti i STUDMEFu na aktivnom praćenju. Tu sad dolazimo do jednog velikog pitanja.

        STUDMEF: Znači, ispada da je jedina stvarna razlika u interesu studentskog tijela?

     O :
Da, nažalost, ne mogu se oteti dojmu da je stvarno tako. Ne znamo gdje je zapelo, jer smo jednaku promociju ostvarili i vani kao i kod nas i ne shvaćam odakle taj manjak interesa. Do sad smo imali studente koji su na ZIMS došli preko svojih profesora s kojima smo mi i ranije surađivali, a koji su ih usmjerili prema ZIMSu. Nitko nam od studenata nije došao «sa strane», nego su od nekoga od predavača čuli o tome. Mentori su ti koji su potakli svoje studente na sudjelovanje. Ostvarujemo izvrsnu suradnju s Ortopedijom, dr. Delimarom i dr. Bičanićem, prof. Bukovićem iz Petrove, prof. Dumićem itd. Svi su oni motivirali i poslali svoje studente, ali nitko nam od studenata nije sam došao s nekom idejom ili radom.

planinc        STUDMEF: Da, to nas dovodi do pitanja kako jedan student u na medicinskom fakultetu u Hrvatskoj može nešto objaviti, koje su mu mogućnosti, zapreke i pogodnosti

     O : Počnimo od ZIMSa, jer ono što bih svakako htio istaknuti kao raritet i najveći naš uspjeh ove godine jest to da smo ove godine imali pet kompletnih, full text radova objavljenih u Liječničkom vjesniku kao sažetke, po čemu smo gotovo jedinstveni u svijetu. Nakon dvije godine pregovora, konačno smo uspjeli ostvariti jedan dodatan poticaj za sudionike kongresa. Radove smo počeli primati jako rano, već u četvrtom mjesecu, odabrali smo 15 sažetaka do ljeta i vratili ih autorima s molbom da pošalju kompletan rad. Zatim smo kompletne radove dali na recenziju i odabrali pet radova koji su svi objavljeni. Nažalost ili nasreću, ovisi o kutu gledanja, svi su radovi međunarodni, odnosno nema domaćih. Jer ova je pogodnost prvenstveno prilika domaćim studentima da objave rad kod kuće, ali na jednom međunarodnom kongresu i u indeksiranom časopisu. Radovi su, inače, iz Ukrajine, Rumunjske, dva iz Indije i jedan iz Iraka. To se sve pročulo i po fakultetu i po stručnim krugovima. To je stvarno jedna odlična prilika za studente koji se namjeravaju jednog dana baviti kliničkom medicinom, jer će se ovakvim postignućem sigurno istaknuti. Moram priznati da sam već primijetio brojne pozitivne kritike i komentare s klinike, a upućene upravo studentima koji su za vrijeme studija bili aktivni na ZIMSu. I ako smijem, moram pozvati i reći svim zainteresiranima da je upravo sad pravo vrijeme za aktivaciju u organiziranju novog ZIMSa, bilo kao sudionik ili organizator, jer pripreme traju cijelu godinu, a iskustvo je od velike koristi i važnosti za sve koje zanima nešto više od onog što samo učenje može ponuditi. Ekipa je odlična, rado primamo nove članove i voljeli bismo što više kolega uključiti u razne projekte EMSAe, a ne samo ZIMS.

      STUDMEF: Kako onda potaknuti studente da se aktiviraju ako nemaju aktivnog mentora?

     O : Pa i meni je to bio problem kad sam se tek počinjao baviti tim stvarima, još na drugoj godini. Ali moramo razlikovati neke stvari. Iluzorno je od studenta na drugoj ili trećoj godini očekivati neko veliko sudjelovanje u znanstvenom radu, kako zbog bazičnog znanja, ali možda i najviše zbog slobodnog vremena. Kad se jednom prođe ta osnovna faza od četvrte godine pa nadalje, jasno ovisno o afinitetima, može se već puno napraviti. Ni mentori nisu toliki problem. Znamo koliko Ministarstvo financira projekata, koliko ima mentora i stvar ovisi čisto o nekoj studentskoj želji i volji. Ne znam što je veća motivacija studentu od toga da radi nešto itekako korisno za svoju budućnost, čak i ako nije taj čas materijalno za taj rad nagrađen. Ali ako već uzimamo učenje kao argument protiv aktivacije u drugim stvarima, pa ni učenje nije isplativo tijekom fakulteta, već tek debelo iza njega. Svi planiramo dobiti i prvu plaću i prvo radno mjesto i nakon toga dalje napredovati. Ni sam fakultet nije zamišljen da ti već sutra dobiješ gotov proizvod svog rada, pa tako nije ni znanstveni rad. Siguran sam da ljudi koji rano počnu nešto raditi imaju značajno, vrijedno iskustvo koje nadilazi samo dobivanje specijalizacije ili nekog kratkoročnog priznanja.

planinc        STUDMEF: Kakvo je tvoje mišljenje o opće poznatoj predrasudi da studenti koji se bave izvan nastavnim aktivnostima u pravilu nisu dobri studenti?

     O : Ne, iako postoje takvi pojedinci, u pravilu se ja uopće ne bi složio, po meni je to čisto fama. To mogu reći iz vlastitog iskustva, pogotovo iz iskustva ljudi starijih od mene koji su do sada daleko dogurali, a da nisu svojim sudjelovanjem u organizacijama zakinuli svoje školovanje. Jednostavno to je stvar dobre volje, vlastite motivacije i angažmana u smislu organizacije vremena. Problem nastaje zbog lijenosti i nezainteresiranosti koja je nažalost dosta prisutna u studentskom životu.

      STUDMEF: Da li ti se tada čini da tijekom studija postoji premalo ili čak previše organizacija, sekcija ili klubova u kojima bi studenti mogli sudjelovati?

     O : Ja mislim da ima više nego dovoljno. I po broju i po raznolikosti sadržaja koji nude. Već postoji četiri do pet stalnih što sekcija, što organizacija. Evo baš sam neki dan čuo da se oformila i nova kirurška sekcija. Od pedijatrijske sekcije, sekcija za neuroznanost, EMSA sa tri velika projekta – ZIMS, Bolnica za medvjediće i Ljetna škola u Dubrovniku, tu je i CROMsic koji ima dosta svojih projekata, pa Medicinar, i na određeni način STUDMEF (ako ga se gleda sa studentskog aspekta).

      STUDMEF: Što bi jedan student morao učiniti da bi se priključio i što može očekivati od organizacije ZIMS-a?

     O : Da bi odgovorio na ovo pitanje osvrnuti ću se na iskustva novih članova s treće godine. Čuli su da se nešto događa i jednostavno došli vidjeti što ima. Bili su iznimno zadovoljni timskim radom, organizacijom i komunikacijom među ljudima a na kraju i samom satisfakcijom od pohvale koja je stigla svim organizatorima od strane sudionika. Ono što mi je iznimno drago je činjenica da su rekli da bi htjeli i iduće godine sudjelovati u organizaciji. Treba poznavati činjenicu da sama priprema ZIMS-a počinje od kraja prethodnog i kroz godinu dana ga prati četvero do petero ljudi te se jedno mjesec dana prije kraja čitava stvar intenzivira. Na kraju brojka se svela na 18 ljudi.

planinc        STUDMEF: Znači sada bi bilo vrijeme za pristupanje organizaciji novog ZIMS-a?

     O :
Da, tako je. Zadnji četvrtak u mjesecu je sastanak u prostorijama Hrvatskog lječničkog doma. Treba samo malo dobre volje, slobodnog vremena i vlastitog angažmana.

     STUDMEF: Daj nam reci kako si ti počeo sa svim tim, s obzirom da ti dobro ide, da si uspješan?

       O :
(Hehe...) Pa ja sam došao sasvim slučajno, na nagovor jednog prijatelja. Bio sam sasvim zelen, znatiželjan i imao sam ista pitanja o tome što ću ja tamo raditi, hoće li me prihvatiti, kako uopće nešto organizirati, što je to kongres, nije to za mene, doći ću pa otići... Bila je dobra atmosfera, kakvu se nadam da sam postigao i ove godine, i mnogo starijih ljudi od kojih od kojih sam učio kako kontaktirati profesore, napraviti web, skupiti sponzore, organizirati kongres... dakle hrpa stvari koja ulazi u organizaciju nečega. I evo, ovo mi je već peti ZIMS.

        STUDMEF: Na koji način financirate kongres?

       O :
Evo u tome je oduvijek bio najveći problem, ali se nadam da su stvari sada lagano došle na svoje mjesto i da će budućim generacijama biti nešto lakše. U prvom redu tu je fakultet i prof. Čikeš kojoj se moram zahvaliti jer nam je omogućila ne samo stručnu i savjetodavnu pomoć nego i veliku potporu u organizaciji, prijevozu, nabavci laptopova, zatim Hrvatski liječnički zbor čija studentska sekcija sudjeluje u organizaciji, Hrvatska liječnička komora, Studentski zbor, grad Zagreb. I naravno poznanstva te povlačenja za rukav.

ZIMS7 organizatori           STUDMEF: Što je sa smještajem studenata?

       O :
To je u našem angažmanu. Naravno ide se na najjeftinije, dakle studentski domovi, zatim kada se oni popune hosteli. Ako netko ima veće potrebe, za hotelima ili slično, to prepuštamo njima samima. U kotizaciji koja iznosi 35 eur uključeno je sve, od obroka, smještaja, materijala do izlazaka i organizacije. Treba samo doći.

 

 

  STUDMEF: I eto nas na kraju. Hvala ti na ukazanom vremenu i strpljenju!

       O :
Ovim putem bi htio pozvati sve zainteresirane ljude da nam se pridruže zadnjim četvrtkom u mjesecu u organizaciji ZIMS 8.

 

Intervju vodili: Lucija Svetina i Andro Košec

 

INterVIEW anketa

Kalendar

« < Studeni 2020 > »
P U S C P S S
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6

Nadolazeći događaji

Bez dogadaja

Tko je online

Statistika

Korisnika: 174
Novosti: 1625
Linkova: 0