Home arrow Interview arrow Prof. dr. Boris Labar dekan Medicinskog fakulteta
Prof. dr. Boris Labar dekan Medicinskog fakulteta PDF Ispis E-mail
(3 glasova)

Nikola Pavlović, Marcel Kavanagh, doc. M. Žižak   
Thursday, 12 December 2002
labar        STUDMEF: Nedavno su bili izbori za dekana Medicinskog fakulteta. Zašto ste se odlučili ponovno kandidirati?

     O :
Mislim da je razdoblje od dvije godine dovoljno samo da shvatite probleme, odredite prioritete, a ne da ozbiljno obavite određeni posao. Stoga nakon što sam "snimio" stanje procijenio sam da na fakultetu postoji "kritična masa" koja ako je pravilno potaknete može značajno unaprijediti kvalitetu nastave, znanosti i struke u području biomedicine i zdravstva. Usto naši studenti predstavljaju trajni izazov, za koje vrijedi uložiti sav trud i napor. Iako je i razdoblje od 4 godine prekratko za veće promjene, ipak može se učiniti daleko više nego u 2 godine....

        STUDMEF: Opis funkcije dekana koji se može naći na stranicama MEFa očito je izvučeno iz statuta i djeluje dosta općenito. Možete li nam opisati što Vi ustvari radite, ćime se bavite i s kojim se realnim problemima svakodnevno suočavate?

     O :
Slažem se s Vama da je funkcija dekana dana općenito, ali mislim da je to dobro, jer ostavlja dosta mjesta za kreativni pristup. U svom radu polazim od načela poštenja, etičnosti i transparentnosti. Mislim da treba svima od studenata i nastavnika, kao i nenastavnog osoblja omogućiti da razgovaraju s dekanom, kako bih se kroz neposredni kontakt informirao o mnogim zbivanjima na fakultetu. To priznati ćete oduzima dosta radnog vremena. Zašto sam pošao od ove svakodnevne radne obveze. Zato jer mislim da studenti i djelatnici fakulteta trebaju razgovarati sa svojim dekanom, što ne znači da će se svi problemi samim razgovorom riješiti. Nadalje, kao dekan vodim izvršno tijelo fakulteta Dekanski kolegij koji se sastaje svaki tjedan (utorak u 12.30). Na tim se sastancima informiramo i dogovaramo o realizaciji konkretnih svakodnevnih zadataka na Fakultetu i to iz područja dodiplomske i poslijediplomske nastave, znanosti, doktorskog znanstvenog studija, trajne izobrazbe liječnika, o suradnji sa strukovnim liječničkim udrugama, o radu Škole zdravlja "Dr Andrija Šatmpar" te Instituta za mozak, o radu administracije, o poslovanju. Sastancima prisustvuje i predstavnik sindikata. Dekan predsjedava stožernom stručnom tijelu fakulteta Fakultetskom vijeću jednom mjesečno, te je član Senata Sveučilišta u Zagrebu. Dekan predstavlja fakultet i nepisano je pravilo da sudjeluje u mnogim važnim sastancima na kojima se raspravlja o biomedicini i zdravstvu. No možda čak važnija funkcija dekana je "vizija" fakulteta i njegova spremnost i sposobnost da viziju pretoči u stvarnost. Stoga dekan potiče niz inicijativa, razgovora, radnih sastanaka kako bi realizirao određene ideje. No o tome možda nešto kasnije....

        STUDMEF: Vaš prvi mandat je upravo završio i trenutno "odrađujete" drugi mandat. Možete li izdvojiti najvažnije ciljeve koje ste planirali i ostvariti tijekom prvog mandata?

     O :
Po mom mišljenju to su: 1. Kadrovska politika tj. znanstveni novaci - najbolji studenti; 2. Suradnja s Harvard Medical International, edukacija nastavnika za tutorski pristup koja se temelji na problemu usmjerenoj nastavi 3. Studij na engleskom jeziku, 4. Mreža cjeloživotnog učenja tj povezivanje znanstvenog doktorskog studija, stručnih poslijediplomskih studija i trajne izobrazbe liječnika kroz ECTS bodovni sustav, 5. Zaklada "M. Čačković" i financijska pomoć mladim nastavnicima i znanstvenicima za stručno-znanstveno usavršavanje. 6. Informatizacija fakulteta itd.

     STUDMEF: Kako sada gledate na protekle 2 godine?

labar    O : Čovjek nikad ne može biti zadovoljan, što je poticaj za daljnji rad.

     STUDMEF: Recite nam najvažnije planove za budućnost, posebno za slijedeće dvije godine.

     O :
Nastaviti započeto, s naglaskom na provedbu plana i programa dodiplomske nastave koji bi uvažavao načela medicine temeljene na dokazima i jednako važno racionalizacija kroz horizontalnu i vertikalnu integraciju. Usto treba naglasiti aktivnost na dogradnji i realizaciji sveučilišnog biomedicinskog kampusa na Šalati.

      STUDMEF: Koji su vam planovi nakon što prestanete biti Dekanom Medicinskog fakulteta?

     O :
Baviti se svojom strukom, hematologijom, liječenjem leukemija i limfoma, transplantacijom krvotvornih matičnih stanica... 

      STUDMEF: Razmišljate li u budućnosti o nekoj izazovnoj funkciji, možda postati ravnateljem KBCa, naravno nakon što sadašnjem prestane mandat?

     O :
Ne, sve sam više uvjerenja da u budućnosti kao i u svijetu takve funkcije trebaju voditi dobro i specifično educirani ljudi tzv. zdravstveni menađeri. Često puta radimo zamjenu teza te mislimo da dobar doktor ujedno znaČi i dobar rukovoditelj. Mislim istodobno da kod nas treba mjenjati svijest o "važnosti" pojedinaca u medicini. Bolesnici dolaze stručnjacima koji su svugdje u svijetu pokretačka snaga svake bolnice. U nas se polagano stvara prostor za ovakav pristup...

      STUDMEF: Bit će te zapamćeni kao Dekan koji je tijekom svojeg mandata informatizirao fakultet i uveo Engleski studij. Postoji li još nešto što smatrate svojim velikim uspjehom a da to nije prepoznato od strane studenata i zaposlenika fakulteta?

     O :
Mislim da sam na to odgovorio već ranije, pa nije potrebno ovdje ponavljati.

        STUDMEF:Tijekom prošle školske godine malo tko je govorio o velikim promjenama u nastavi na našem fakultetu. Uglavnom se govorilo da će se novi curriculum uvesti u engleski studij. Koji je događaj bio presudan za uvođenje novog curriculuma na prve tri godine studija na hrvatskom??

labar    O : Mislim da je to spoznaja o reformiranim planovima i programima razvijenih i vodećih zapadnih medicinskih fakulteta, a ta je odluka u biti sazrijela kroz 1-godinu suradnje s HMI. To je samo stepenica u daljnjoj racionalizaciji promjena dodiplomskog hrvatskog curriculuma.

     STUDMEF: Po čijem uzoru ste uveli turnusnu nastavu te koliko ste je modificirali prema našim uvjetima?

     O :
Na ovo sam pitanje već odgovorio, no da ponovim temeljem pristupa velikog broja razvijenih zapadnih medicinskih fakultata.



        STUDMEF: Svaki curriculum koliko god bio dobar ima svoje prednosti i mane. Sada kad je već pri kraju i drugi turnusni krug vjerojatno već imate neke informacije i vjerojatno ste se suočili s određenim problemima novog curriculuma možete li nam reći koje su po vama najveće prednosti, a koje mane primjenjenog curriculuma?

     O :
Najveće prednosti su što studentu ovakav pristup omogućuje da logički savladava gradivo i da na taj način puno aktivnije sudjeluje u nastavi. Nedostatak je još uvijek u nedovoljno dobroj organizaciji i rekao bih u tradicionalnom načinu razmišljanja o nastavi. Ovakav vid nastave zahtjeva i drugačiji plan i program predmeta. Nemoguće je sabiti sve što se predaje tijekom godine u trunusni tip nastave. Nadalje moramo se sada nakon više formalnog organizacijskog pristupa usredotočiti na suštinske promjene, racionalizaciju i posebice integraciju nastave i nastavnog programa. To je slijedeći korak.

     STUDMEF: Poznato nam je iz kuloara ali i od samih nastavnika s pojedinih predmeta da je od strane više katedara bilo dosta otpora uvođenju novog curriculuma. Pojedini nastavnici nam govore da su dobili vrlo malo vremena za svoje predmete te da je to vrijeme nedovoljno za spremanje dotičnih premeta. Mnogi su nam govorili i govore da je novi curriculum uveden ad hoc i bez intenzivnije suradnje s katedrama. Možete li nam reći iz prve ruke kako su pojedine katedre reagirale na uvođenje turnusne nastave ?

     O :
Čuo sam za te primjedbe, ali moram reći da činjenice ne govore njima u prilog. Svi mi prilazimo određenim aktivnostima sa tezom daleke budućnosti, pa i nismo previše zainteresirani za iste jer po našem starom običaju vjerujemo da se ništa bitno i novo neće dogoditi. Treba ovdje reći da se o promjenama u nastavi raspravlja na fakultetu oko 16 mjeseci. No određeni broj nastavnika nije vjerovao da su promjene moguće. Stoga je doživio je da se o promjenama raspravlja tek zadnja dva mjeseca ljetnog semestra školske godine 2001/2002, i zato ima subjektivni doživljaj ad hoc promjena.
No mislim da je to i dobro. Određeni kritičan pristup, nezadovoljstvo promjenama stalno rađa potrebu za novim i vjerujem boljim pristupima. Sada ćemo vrlo jasno podvuči crtu i procijeniti rezultate, predložiti nova vjerujem bolja rješenja.

     STUDMEF: Dosadašnja iskustva nam govore da za neke predmeta (anatomija) zaista nema dovoljno vremena za kvalitetnije učenje. Anatomija u 7 tjedana za brucoše, bez sekcije. Na prvom roku je anatomiju položilo 10 % studenata. Kako biste to komentirali?

     O :
Vrlo jednostavno tu treba nešto mjenjati u konceptu pristupa, obimu nastavnog gradiva, tu vidim dijelom onu zamjerku da je nemoguće isti obim kontinuirane nastave prenijeti u turnusnu. Jasno da se i turnusni dio može povećati.

labar        STUDMEF: Poznato nam je da sličan curriculum imaju i neki američki fakulteti, međutim za razliku od nas na njima studenti uglavnom ne uče iz knjiga već iz tzv. handouta koje dobivaju od nastavnika koji vode nastavu. Kod nas se dogodilo da su pojedine katedre (ustvari veći dio njih) samo prepisalo ranije programe koji su specifični za stari oblik nastave i smjestilo ih u turnuse. Zašto niste "natjerali" katedre da promijene svoje nastavne programe i prilagode ih novom curriculumu?

     O :
Mislim da je to slijedeći korak. Ali ne bih upotrijebio riječ "natjerali" jer prisilom ćemo teško naprijed. Mislim da sve veći broj katedara prepoznaje potrebu promjene nastavnog programa i njegove prilagodbe novom curriculumu.

     STUDMEF: Svima nam je poznat slučaj s USI-jem koji je prošle godine neke studente stajao godine, a sada USI više nije uvjet za upis u višu godinu? Kako biste to komentirali?

     O :
Uvijek se zalažem za provedbu zakonima propisanog načina studiranja. U dogovoru s nastavnicima USIja smatramo da ovaj predmet treba biti uvjet za diplomu na našem fakultetu

        STUDMEF: S uvođenjem novog curriculuma došlo je do takvih promjena u programu pojedinih predmeta da su se oni odrekli usluga demnostratora. Primjer je anatomija. Možete li išta promijeniti i vratiti demonstrature tamo gdje su ukinute?

     O :
To nije dobro jer je rad demonstratora takoder jedan vid učenja. Stoga ćemo razmotriti kako da najbolje rješimo ovaj problem. Evo, mogu nam i studenti u tom kontekstu predložiti rješenja?

        STUDMEF: Znate li što je to KOMA??

     O :
Dakako.

     STUDMEF: Vjerojatno vam je poznato da je KOMA postojala do pocetka devedesetih kad je i ukinuta. Možete li nam reci što se ustvari dogodilo?

     O :
Nisam siguran da točno znam što se i kako dešavalo, pa ne bih želio komentirati koji su bili razlozi zašto je ukinuta.


        STUDMEF: Od nekadašnjeg prostora koje je pripadalo KOMI danas je studentima omogućeno korištenje tek manjeg dijela. Aktivnosti studentata postaju sve veće, sve je više studentskih udruga koji su prisiljeni dijeliti ono malo prostora koje nam je na raspolaganju. Možete li nam obećati da će se tijekom vašeg mandata studentima vratiti prostor koji je nekad pripadao KOMI?

     O :
Slažem se i tu vidim jednu od konkretnih akcija studenata i studentske organizacije zajedno s ovom administracijom. Smatram ovo jednim od prioriteta i naše administracije.... Idemo s konkretnim prijedlozima.

labar        STUDMEF: Na prošlom vijecu bilo je govora o preustroju Šalate i Rebra? U kuloarima ali i po novinama se svašta prica. Što se zapravo dogada?

     O :
Najveca klinicka baza KBC predložila je novi koncept KBC, tj. izgradnju suvremenih kliničkih bolničih dijelova prvenstveno polikliniku i dnevnu bolnicu, objedinjeni operacijski blok, centraliziranu hitnu službu, objekt s hotelom. Prijedlog ima za cilj objedinjavanje i preseljenje klinika KBC sa Šalate na Rebro. U slučaju da Ministartsvo zdravstva i Vlada podrže ovaj prijedlog, Šalata će se najvjerojatnije razvijati kao suvremeni biomedicinski sveučilišni kampus, što znači prostorno približavanje srodnih fakulteta i visokih učilišta (npr. Medicina, Stomatologija, Visoka zdravstvena škola) dijelovi nekih drugih fakulteta koji u pojedinim djelovima imaju nastavne povezanosti s biomedicinom (npr. PMF, FBF, Veterina u ranoj predklinici). Istodobno ovaj bi se prostor mogao iskoristiti i za određene znanstvene institucije biomedicinskog usmjerenja, izgradnju studentskog hotela itd. .

      

     STUDMEF: Znamo da ste bili jedan od velikih zagovornika obnavljanja Sveučilišne bolnice. Zašto ste odustali od te ideje i postoje li ikakve naznake da će se ona jednog dana ipak završiti? Ako da, ćemu onda silna ulaganja u Kliničke bolnice?

     O :
Zato što su ulaganja u bolnice nužna da bi se mogla provoditi kako tako kvalitetna klinička medicina, a za naš fakultet klinička nastava. Ulaganje u KBC prema onom što se čuje istovjetna su kao i održavanje i osuvremenjivanje Klinika KBC na različitim lokacijama. Da za Sveučilišnu bolnicu Blato. Ali poučeni dosadašnjim iskustvom čini se da bi njena izgradnja trebala biti u slijedećih 10-ak godina. I po mom mišljenju ova dva programa nisu u suprotnosti, već se nadopunjuju.

        STUDMEF: Napravili ste kriterije za dobivanje znanstvenog novaštva koji u pojedinim svojim dijelovima imaju dosta oponenata (među studentima). Posebno se kritizira dio u kojem gotovo do razine jednakosti (u bodovima) stavljate sportske aktivnosti sa znanstvenim aktivnostima. Napominjemo da se natječaji ipak provode za ZNANSTVENO novaštvo. Što vam je ustvari najvažnije prosjek ocjena, znanstveni radovi ili pak nešto treće??

labar    O : Vidi se da oni koji gledaju na ovaj problem ne prepoznaju poruku. Biti vrhunski športaš koji ima prosjek iznad 4 i završiti u roku mogu samo najbolji. Drugo svi naši studenti zaboravljaju da smo do sada od vrhunskih športaša imali samo 2 kandidata, jer mora imati visoki prosjek da bi uopće ušao u obzir za odabir. Daleko najvažniji kriterij su ocjene. Što se tiče znanstvenih radova i naši najbolji studenti osim nekolicine nisu bili u mogućnosti izraditi tijekom studija kvalitetni znanstveni rad. No, iskustva iz ove i prošle godine jasno pokazuju da su ključni bodovi za izbor bili ocjene, a ne bilo koja druga aktivnost pa tako i sportska aktivnost.

        STUDMEF: Znamo sve o kriterijima (bodovnoj listi, koja je između ostalog objavljena i na stranicama STUDMEFa) međutim ništa neznamo o samom postupku provodenja izbora budućeg zanstvenog novaka. Tko sve odlučuje o izboru u zvanje znanstvenog novaka? Što je tu presudno i zašto? Koliko u izboru ima utjecaj osobni nastup kadidata i dojam koji on ostavi na članove povjerenstva prilikom intervjua?

     O :
Izbor provodi Povjerenstvo od 5 clanova (dekan, prodekan za nastavu i znanost, predsjednik povjerenstva za nastavu, te predsjednik odbora za kadrove, odnosno njihove zamjene). Ove godine u provedbi natječaja sudjelovali su Pećina, Ježek, Mesarić, Labar. Dojam pristupnika se ocjenjuje od 1 do 10. U zadnjem natječaju prosjećna ocjena dojma pristupnika bila je 9 i nije utjecala na konačan redoslijed kandidata. Najveći utjecaj su bodovi za ocjenu. Npr. pristupnik s prosjekom ocjena 5.0 dobije oko 36 bodova.

        STUDMEF: Čuli smo da se spremaju velike promjene vezane uz poslijediplomsku nastavu? Navodno se ukida magisterij (?) a uvodi se doktorski studij. Što su to doktorski studiji??

     O :
Da, no još će određeno vrijeme ostati stručni poslijediplomski studiji. Doktorski znanstveni studij već postoji na fakultetu. No još uvijek nemamo do kraja izrađen model. O tome drugom prilikom.

        STUDMEF: Kad se zna da u RH ima podosta nezaposlenih liječnika zašto se na Medicinski fakultet u Zagrebu svake godine prima oko 200 novih studenata? Ne radi li se tu o nelogičnosti koja obično završava "prisilnim odljevom mozgova"?

     O :
Hrvatskoj nedostaje lijecnika. Temeljni pokazatelj odnos liječnika prema broju stanovnika ukazuje da u Hrvatskoj ima gotovo dva puta manje liječnika nego u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama. Hrvatska je trenutno u ekonomskim poteškoćama koje na žalost kreiraju stanje u zdravstvu i visokom školstvu. Ne znam koliko će ove poteškoće potrajati. Ali, zagrebački medicinski fakultet nije jedini u Hrvatskoj. Mi smatramo da je razina studija u Zagrebu dobra i da kao administracija fakulteta nismo zaduženi za smanjenje broja studenata, dokle god financiranje našeg fakulteta ovisi o tzv "glavarini", tj. pojednostavljeno koliko upisanih toliko novaca. Tek kada i ako se pređe na plaćanje programa i kvalitete izvedbe tog programa može se početi vrlo ozbiljno razmišljati i o drugačijoj upisnoj politici. Treba naglasiti da je naš medicinski fakultet u posljednji 10-ak godina smanjio značajno broj novoupisanih studenata (gotovo za 50%).
Prisilni odljev mozgova treba sagledavati i u drugačijem svjetlu. Uvijek će biti liječnika koji će odlaziti vani. U razvijenim zemljama to je vrlo čest događaj. No često u nas odlazak mladih ljudi znači i kraj bilo kakvih veza s njima što je potpuno pogrešno. Za ovako malu zemlju ljudi koji su otišli u prestižne medicinske ustanovu u svijetu i koji su uspjeli od neprocjenjive je vrijednosti. Po meni oni predstavljaju korpus, "lobby" naše medicine kako fakulteta tako i zdravstva. Oni trebaju i žele biti katalizatori koji posreduju brži prijenos tehnologije i znanja u našu sredinu. Oni su ti koji otvaraju prostor mladim i perspektivnim kadrovima naših bolnica i fakulteta da se stručno izobraze u prestižnim inozemnim ustanovama. Istodobno uvjeren sam da će vrlo brzo doći i dan kada će se iz svijeta vraćati takvi ljudi kući na prestižna klinička, znanstvena i nastavna mjesta, kako je to uobičajeno svugdje u svijetu.

      STUDMEF: Eto, zahvaljujemo na zanimljivom razgovoru.

 

 

Pripremili i obradili: Nikola Pavlović, Marcel Kavanagh, doc. M. Žižak

 

INterVIEW anketa

Kalendar

« < Srpanj 2020 > »
P U S C P S S
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2

Nadolazeći događaji

Bez dogadaja

Tko je online

Statistika

Korisnika: 174
Novosti: 1625
Linkova: 0