Home arrow Interview arrow Prof. dr. Boris Labar dekan Medicinskog fakulteta
Prof. dr. Boris Labar dekan Medicinskog fakulteta PDF Ispis E-mail
(0 glasova)

Ana Kopić   
Wednesday, 05 May 2004
labar        STUDMEF: Planira li se MF Zagreb uključiti u međunarodni program studentske razmjene ERAZMUS po kojem studenti mogu provesti jedan semestar ili cijelu akademsku godinu na studiju u nekoj europskoj zemlji, a to im je priznato u potpunosti, te ne moraju ponovo slušati iste predmete na svom fakultetu?

     O :
Apsolutno da, jer je to jedan od temeljnih postavki suradnej među Sveučilištima – slobodni protok studenata u dodiplomskoj nastav vrlo je značajan jer će utjecati i potaknuti prepoznatljivost i kvalitetu našeg fakulteta.

        STUDMEF: Kako biste opisali odnos riječkog i zagrebačkog Medicinskog fakulteta?

     O :
Po meni nije zadovoljavajuća, kao ni s ostalim fakultetima u Hrvatskoj. Postoje pozitivni pomaci (susret dekana i prodekana dvaju fakulteta dne 26. 05. 2004. u Rijeci). Cilj sastanka je bila upoznavanje s novom administracijom riječkog fakulteta i suradnja na području dodiplomske i poslijediplomske nastave

      STUDMEF: Kada će i naši studenti moći ići na razmjene u inozemstvu u trajanju od jedne godine, odnosno kada će se naš program standardizirati sa programom ostalih Europskih Sveučilišta tako da se godina provedena vani prizna kao i godina na MF-u, a ne kao pad godine?

     O : Na ovo pitanje da sam političar trebalo bi odgovoriti: što prije. Temeljem Vašeg pitanja te statusa Zagrebačkog sveučilišta pokrenuti ćemo raspravu da možemo vrlo konkretno odgovoriti gdje je to danas moguće, te gdje će to biti moguće u relativno kratkom razdoblju s fakultetima i sveučilištima europske unije. Zagrebačko sveučilište ugrađuje ECTS bodovni sustav kao prepoznatljivi, dogovorni jezik između fakulteta i sveučilišta. Time će biti stvoreni preduvjeti da će biti moguća razmjena jer će se studenti prihvaćati temeljem ECTS bodova i točno će znati što treba završiti npr. unutar godine dana da bi mogao nesmetano nastaviti studij na matičnom fakultetu. Ovo vrijedi i za naše studente ali i za studente drugih fakulteta koji razmjenom mogu doći studirati u Zagreb.

        STUDMEF: Jeste li upoznati s činjenicom da u novoj knjiznici na Rebru ima premalo mjesta. Studenata ima puno, liječnika koji trebju informacije s interneta također. Na kraju studenti odlaze ranije s vježbi da bi uhvatili knjigu i mjesto u knjižnici (u protivnom im propada vrijeme koje nemaju gdje korisno provesti).

     O :
Razumijem Vaše pitanje, ali pred nekoliko godina studenti uopće nisu imali mogućnost korištenja interneta i knjižnice na Rebru. Mislim da bi slijedeći korak bio da se učionice na Rebru putem informatičkog sustava povežu s knjižnicom. Stoga kako studenti čuvaju knjižnicu da bi radila do 21 sat moguće je to proširiti i na 4 manje učionice čime bi bilo više prostora za učenje i internet.Predložite i Vi kako vidite bolje rješenje!!?

     STUDMEF: Radi se o studentskoj prehrani na Rebru. Naime. većina studenata 3. 4. godine vrijeme do 16 h provodi na Rebru, a u sklopu bolnickog kompleksa nema mjesta gdje bi mogli dobiti posten i ponajprije jeftin studentski rucak (ako ne računamo malu zapušenu pizzeriju). Rzmišljate li o tome kako riještiti ovaj problem i što je najvažnije kada

       O :
Točno, ali u trenutku gradnje Rebra, kada ni osoblje a ni obitelji te bolesnici nemaju takove mogućnosti, nije nikako moguće u tom pogledu poboljšati studentski standard. To je dobra ideja i sada dok se Rebro gradi, treba predvidjeti dio za studentski standard i prehranu, na čemu radimo.

     STUDMEF: Prolazimo svaki dan predvorjem Fakulteta i ne mož e ne upasti u oči on o š to se događa nasuprot Središnje medicinske knjižnice! Naime, nerijetko se vidi slika alkoholiziranja pojedinih članova Fakulteta (od studenata preko tehničkog osoblja i administracija pa do nastavnika). Zbog dotičnog je šanka često zadimljeno cijelo predvorje. Treba li naglasiti da bi se kao medicinari trebali (tobože) boriti protiv pušenja! Molim komentar.

     O :
Apsolutno točno i to se rješava. Kako? Uskoro počinje pregradnja nove zgrade dekanata. Bife i šank se zatvaraju, taj će dio ostati predvorje uz značajno proširenje knjižnice i studentskih prostora namjenjenih internetu i učenju. Moja je želja bila da se otvori stari ulaz na Fakultet, a ovaj zatvori i cijelo predvorje pripadne knjižnici. Međutim uvjeravaju me da veza između stare i nove zgrade Dekanata nije dovoljna da bi u najveći dio naših predavaonica nesmetano ”pristizali“ studenti.

labar        STUDMEF: Nedavno je napravljeno istraživanje na našem fakultetu koje je pokazalo da velik broj studenata "vara" (prepisuje) na pismenim ispitima. Ne bi to bilo toliko važno kad kod brojnih predmeta pismeni ispit ne bi za nastavnike bio "važan" pokazatelj konačne ocjene na ispitu. Budući su na kraju studija, pri dobivanju specijalizacije i znanstvenog novaštva, ocjene važan kriterij na kojem se dobiva veliki broj bodova onda varanje (prepisivanje) na ispitima postaje problem. Naime, onom većem preostalom broju studenata ne pada na pamet na takav način dolaziti do bolje ocjene. Na kraju ispada da se poštenje baš i ne isplati budući da ovi prvi bolje prođu. Što mislite o ovom problemu, koji se ne može ignorirati i banalizirati budući je evidentno da postoji. S druge strane, sigurni smo da veliki broj studenata takav način podizanja ocjena sigurno ne odobrava.

     O :
Prepisivanje je odraz civilizacijske i kulturološke razine određenog društva. Mislim da još uvijek kod nas pristup prevariti – znači uspjeti. Isto tako ne prepoznajemo važnost i drugog načela: nekoga naučiti, a ne pokazati da ne zna. Tako da se stalno pohranjuje ta rekao bih pošast – prepisivanje. Kako tome stati na kraj. Mislim da se to ne može razriješiti dekretom, već postupnim radom kako s nastavnicima tako i sa studentima. Jedni trebaju vrlo striktno i časno provoditi postupak ispita, a drugi moraju postati svjesni da prepisivanjem varaju primarno sebe..... To je naš zajednički problem.

     STUDMEF: Još uvijek nisu objavljeni rezultati anketa koje studenti ispunjavaju na kraju turnusa? Smatram da bi bilo zanimljivo vidjeti što studenti misle (a ne slušati glasine) o nastavi, udžbenicima.... S druge strane to bi mogao biti učinkovit način utjecanja na popravljanje loših stvari. Naime, ako nastavnici ne održavaju nastavu (značajan broj), ako su nekulturni i vulgarni, ako su loši predavači ili ako su udžbenici neprimjereni, tada bi javno obznanjivanje mišljenja moglo pomaknuti stvari.

     O :
Mislim da je u ovom dijelu načinjen značajan pomak. Naš je fakultet tradicionalan po ustrojstvu i mentalitetu. No u posljednje vrijeme provedene ankete omogućuju da i svaki nastavnik može prepoznati kako ga vide studenti, koliko i kako procjenjuju kvalitetu njegovog nastavnog rada. Ocjena nastavnikove kvalitete i angažmana neće ostati samo na načelnoj procjeni, već nastojimo upravo takovu evaluaciju ugraditi kao kriterij izbora i napredovanja nastavnika. Očekujemo da ćemo uskoro moći i javno pokazati kako studenti procjenjuju nastavnike, koji su prema studentskim mjerilima dobri, a koji nastavnici ne zadovoljavaju.

      STUDMEF: Zašto studenti na prve tri godine ne mogu dobiti više ispitnih rokova (osim na kraju turnusa i redovnih). Jedno od objašnjenja je da bi im to onemogućilo praćenje aktualnoga turnusa (u čemu ima određene istine), no zašto to onda nije problem s kliničkim predmetima. Mi na 5. godini imamo iz svih predmeta rokove gotovo svaki tjedan. Zbog čega mlađe kolege nemaju istu mogućnost?

     O :
U višim godinama s kliničkim predmetima temeljno načelo prijenosa ključnih ispita nije bilo narušeno u ni jednom curriculumu, pa se možda nije striktno provodilo pravilo o kojem govorite. Zato i jest cilj novog modernog curriculuma koji je u pripremi da studenti uz primjereni aktivni angažman mogu savladati određeno područje ili predmet položiti ga i nastaviti dalje studirat temeljem logike suremene medicinske edukacije. Ispitnih rokova ima dovoljno koliko statut MF predviđa.

      STUDMEF: Primjetili smo da se na nekim kliničkim predmetima nastavnici s nepoštovanjem odnose prema nastavi. Naime, (čak i više od uobičajenoga nerada sa studentima) ne održavaju niti jedan segment nastave. Na vježbama se prave da nas ne vide, a nakon otprilike sat vremena odjelna sestra nas potjera s vježbi; seminari i predavanja se često ne održavaju jer se predavači uopće ne pojavljuju, a kamoli da pošalju obavijest da neće biti nazočni. (drastični primjeri navedenog su interna na Rebru i pedijatrija na Šalati, uz uvijek postojeće iznimke pojedinih nastavnika, naravno). Takav odnos nije u redu prema studentima. Riješenje za svoju generaciju ne očekujemo, mi smo pri kraju Fakulteta, ali ima li nade da će se nešto moći promijeniti. Molimo komentar.

labar    O : Slažem se da u pojedinim djelovima nastave, posebice kliničke, postoji neprimjeren odnos nastavnika prema praktičnoj, ali i organiziranoj nastavi. Dva su načina kako to razriješiti: 1. Manje prihvatljiva, ali ju treba provoditi, je stroga kontrola provedbe i evaluacija nastave u što se krenulo i 2. Organizacija nastave po modernom konceptu, gdje bi u kliničkim bolnicama svi liječnici sudjelovali kao nastavnici, što je dugoroačan, razvojni pristup i on zahtjeva vrijeme. Oba ova pristupa treba uskladiti kako bi se odmah i sada nastava gdje se neadekvatno provodi unaprijedila.

      STUDMEF: Smatrate li da je ispravno vrednovati izbornu nastavu kao ostale, tzv "velike" predmete. Naime, izborna nastava, pod čijim se okriljem nalazi veliki broj predmeta koji bi se zbog izrazite nekvalitete morali pod hitno ukinuti, se počela ocjenjivati i kao takva utječe na konačni prosjek. Ne smatrate li da je nelogično i nepravedno da izborni sadržaj nosi jednaku težinu u prosjeku kao npr. anatomija, fiziologija i sl.

     O :
U načelu se slažem s Vama, ali ne treba izbornu nastavu doživjeti kao nešto što je neobavezno i nepotrebno!!! Ako ste nešto izabrali onda je za očekivati da ste spremni i pozitivno usmjereni nešto dodatno naučiti .

      STUDMEF: U srpnju ste donijeli odluku da svi studenti moraju jednakomjerno biti rasporedjeni po ispitivačima. Vrijedi li to za sve predmete i za sve bolnice? Naime, postoji velika neusklađenost. Tako su, na Pedijatriji studenti čije prezime počinje do slova M raspoređeni na Rebru, a ostatak na Šalati, dok je za Kirurgiju potpuno nevažno mjesto na kojem ju je student slušao?
Postoje li neka pravila o tome gdje se treba odvijati ispit iz kliničkih predmeta koji se mogu slušati na više bolnica? Radi se o ozbiljnom problemu koji među studentima izaziva osjećaj nepravde

     O :
Uobičajeno svaka katedra ima svoje specifičnosti, pa tako i organizaciju ispita. Kako su studeni reagirali na problem organizacije ispita u katedri za internu medicinu dogovorili smo postupnik izbora ispitivača za prijavljene studente. Isti pristup je moguć u bilo kojoj katedri. Na to se nismo odlučili jer se ovakav problem za sada nije ispoljavao u drugim katedrama. Vaše ću primjedbe uputiti katedrama za kirurgiju i pedijatriju te predložiti im sličan postupnik organizacije ispita kao na internoj.

    
      STUDMEF: Zašto svi studenti pri upisu godine nisu izjednačeni? Oni koji prije polože uvjete mogu birati najbolji raspored, a ostali što ostane. Smatrate li to prevednim?O : Tu su dva problema. Oni koji prije polože imaju veću mogućnost izbora. S druge strane fakultet ne može biti socijala, mora na jedan način transparentno i pošteno poticati kompeticiju. Smatrate li nepoštenim pravo izbora odličnom studentu koji položi na vrijeme u prvom roku?

labar    O : Tu su dva problema. Oni koji prije polože imaju veću mogućnost izbora. S druge strane fakultet ne može biti socijala, mora na jedan način transparentno i pošteno poticati kompeticiju. Smatrate li nepoštenim pravo izbora odličnom studentu koji položi na vrijeme u prvom roku?

      STUDMEF: Zanima me zašto na katedri za internu nije dat nikakav popis poglavlja koje moramo obraditi za ispit, nego nam se na predavanjima govori da je knjiga preopširna za nas. Zašto onda kad je knjiga preopširna na napravite neki popis tema ispitnog gradiva da nam olakšate učenje?

     O :
Interna medicina je jedan od najvećih kliničkih ispita i uvijek je prisutan problem organizacije što sve treba znati. No mislim da studenti kroz predavanja i seminare dobiju onu osnovu koju trebaju znati, te ako je dobro savladaju, nije problem položiti ispit.

      STUDMEF: Zašto ne postoji dekanski rok na medicinskom fakultetu? Imate li podatak koliko se prolaznost po godinama promijenila otkako je ukinut dekanski rok?

     O :
Dekanski rok nije potreban jer s jedne strane ima dovoljno ispitnih rokova (definiranih statutom), a s druge srane dekanski rok je do sada značajno umanjivao kvalitetu studiranja. Studenti su učili jedno (iz prethodne godine), a istodobno je počela nastavanove školske godine. To nikako nije s akademskog i edukacijskog stajališta prihvatljivo. Ukidanjem dekanskog roka prolaznost studenata nije se smanjila, već je u posljednje vrijeme zabilježen trend povećane prolaznosti.

      STUDMEF: Koliko, studenata završi fakultet svake godine te koliki je službeni prosjek godina studiranja na našem fakultetu ?

     O :
Prosječno se studira oko 7 godina. U prosjeku godišnje diplomira oko 180-200 studenata.

        STUDMEF: Koji su rezultati blok nastave? Da li se takav način nastave pokazao boljim od prijašnjeg? Ako je, po čemu?

     O :
Temeljno načelo blok nastave je omogučiti studentu logični slijed učenja i aktivni pristup u nastavi. Naša nastojanja pri uvođenju blok nastave krenula su u prvoj fazi organizacijskim promjenama tj. zadovoljiti logični slijed učenja i što je posebno važno tako stvoriti preduvjete za lakše uvođenje metodologije problemski usmjerene nastave i medicine temeljene na dokazima u nastavu. Zato je slijedeća stepenica prilagodba trajanja nastave i koncepta nastavnog programa predmeta, te uvođenje aktivnog pristupa učenju.

labar        STUDMEF: Na koji ste način utjecali na katedre da prilagode svoj program i literaturu turnusnoj nastavi? Apsolutno podržavam takvo izvođenje nastave no, koliko mi je poznato, niti jedna katedra nije promjenila značajnije svoj nastavni plan koji je originalno bio predviđen za "stari" kurikulum. Tako sada studenti imaju teži zadatak, jer u kraćem vremenu trebaju svladati veliku količinu gradiva, a poznato je da to rezultira slabijim dugotrajnijim pamćenjem? U sustavu iz kojeg smo preuzeli novi kurikulum (američki) studenti uglavnom uče iz handouta koje im daju pojedine katedre. Znanje iz handouta je dovoljno za prolaz dok je svima onima koji žele bolju ocjenu na raspolaganju preporučena literature. Kolika je zapravo autonomija katedri u novom kurikulumu?

     O :
  Slažem se s Vašim razmišljanjem. Postupno mijenjamo pristup, a tako i autonomiju pojedinih katedri. Aktivni pristup učenju je temelj blokovske turnusne nastave i to treba što prije inkorporirati u naš curriculum. Time će se i brže prepoznati što student treba znati, kako primjenjuje i shvaća dobiveno znanje itd..

      STUDMEF: S obzirom na provođenje velikih promjena (reforma?) u nastavnom programu našeg fakulteta u kojoj kao dekan imate veliki utjecaj možete li reći kako ćete, kada i na koji način vidjeti da ste uspjeli. Koji je to pokazatelj koji će moći govoriti o uspješnosti provedenih promjena. Znamo da su, kako među studentima tako i među dijelom nastavnika, otpori promjenama veliki. Kako mislite te otpore kanalizirati u smjeru podrške promjenama. ?

     O :
  Odlično pitanje na koje je teško objektivno odgovoriti iz nekoliko razloga. Moj mandat dekana završava ujesen. Ako budem imao priliku da u slijedećoj administraciji sudjelujem u daljnjoj provedbi reformi zalagati ću se primarno za aktivni pristup nastavi, tzv studentski model. Što se prije takav model konkretno primjenjuje mislim da će većina nastavnika a posebice studenata prepoznati njegove prednosti. Tu je upravo važno naglasiti da često puta slaba organizacija i provedbe nastave može ugroziti nastojanja ka novom. Ali kako ja pripadam već starijoj generaciji, mislim da treba naglasiti da život teče, otvara nove izazove pred nove mlađe generacije. Potpuno sam siguran da će naši mladi nastavnici, kao i mnogi drugi mladi, danas studenti a sutra nastavnici ili suradnici u nastavi, prepoznati ovo što govorim. Stoga je neophodno stalno ulagati i educirati i nastavnike i studente da kvaliteta provedbe aktivnog nastavnog pristupa bude što veća, jer je to zalog prepoznatljivosti reforme....

       STUDMEF: Svake godine se u blok nastavu uvodi nešto novo. Iako su svi pobornici blok nastave, najnovija promjena je povratak na stari način studiranja, barem što se tiče zimskog semestra treće godine, gdje bi se paralelno trebala slušati tri predmeta. To je veliki problem za studente koji trebaju slušati samo jedan predmet jer će ovim načinom slušanja nastave izgubiti cijeli semestar. Molim komentar.

labar    O : Što se tiče blok nastave to je samo jedno prijelazno razdoblje dok ne dođemo do jednog kurikuluma koji bi trebao biti puno kvalitetnije postavljen. Tu moramo uvijek razlikovati dva problema o kojima raspravljamo. Jedno je organizacija samog studija, a drugo je metodologija kako nastavnici surađuju sa studentima, kako provode nastavu. Mi imamo uglavnom klasični pristup nastavnom programu što znači da mi na jedan način studentima pasivno transferiramo znanje. Čak i na seminarima studenti premalo sudjeluju, odnosno i kada sudjeluju onda su to dva, tri izabrana studenta. Nema jednog aktivnog pristupa o kojem stalno govorimo. Prema tome blok nastava je samo prijelazno razdoblje ka jednom novom, kvalitetnom kurikulumu koji u sebi treba sjedinjivati sve ono što je tradicija Medicinskog fakulteta, ali i pružiti dovoljno prostora za nove izazove koje nameće suvremena medicina posebice kad je u pitanju metodologija učenja. Jasno je da mi tražimo ono što je u ovom času za nas optimalno. Mislimo da patofiziologija i patologija imaju puno dodirnih točaka i ponavljaju se u mnogim detaljima i stoga se javlja potreba da se one stave zajedno u jedan blok. To nije vraćanje na staro nego je to jedan tip novog bloka u novom konceptu kurikuluma, koji bi trebao biti krajem ove školske godine prezentiran akademskoj javnosti Medicinskog fakulteta koja bi onda o njemu počela raspravu. Ljudi se boje kako će to provesti, s time da su studenti u svemu tome najmanji problem. Za njih je glavni zgoditak ako se nastava mijenja u tom kontekstu da se njih stvarno stavi u centar zbivanja kao aktivnog sudionika nastave. Mi nećemo žuriti s kurikulumom ako nismo spremni i ako nismo veliki broj nastavnika pripremili za takav kurikulum. Nećemo "trčati grlom u jagode". Blok nastava je imala za cilj da stvara upravo takove preduvjete. Ona nije sama sebi cilj. Definirajući blok nastavu nismo završili s našim kurikulumom. Nastava je proces i nije nešto što ćemo napraviti i više nikada nećemo mijenjati. Ona će se kontinuirano mijenjati, nadopunjavati, tražit će se nova kvaliteta. Točno je da u tim našim "izletima" postoji i grešaka, jer smo svi mi ljudi. Nismo mi Bogom dani pa da ne možemo griješiti. Jasno je da vi te greške drugačije doživljavate od nas. Vi gledate kako i koliko ćete naučiti medicine i koliko ćete biti kompetentni kad završite medicinu, a mi gledamo koliko nas to novo opterećuje, koliko nam oduzima našeg vremena, koliko imamo tog afiniteta da se okrenemo nastavi. U tom srazu jednog i drugog moramo naći neku optimalnu vrijednost da bi stvar pomakli naprijed. Kod stvaranja kurikuluma moramo se ravnati prema onoj grupi studenta koji su najkvalitetniji, odnosno onima kojih ima najviše. Nećemo uzeti one najbolje niti one najlošije nego sredinu, a upravo je ona nama ukazala da se patofiziologija i patologija toliko ponavlja da ih je potrebno spojiti i na taj način ne duplicirati pojedine predmete nego ih bitno smanjiti. To je veliki pomak jer u novom kurikulumu mi želimo spojiti brojne katedre predklinike i klinike na način da one funkcioniraju po modernom sustavu. To znači da se predaje određeni koncept organskog sustava i uzmimo recimo neuroznanost da vi imate od samih početaka biologije, fiziologije, anatomije, farmakologije sve do neurokirurgije. Imate sve zaokruženo u jednom logičnom slijedu.

     STUDMEF: To znači da ovo nije povratak na stari način studiranja nego novi kurikulum?

     O :
Tako je.

     STUDMEF: Znači li to da je ovo novi predmet koji integrira dva nekad glavna predmeta. Hoće li ta dva predmeta imati jednu ocjenu?

     O :
Patofiziolozi i patolozi su došli s idejom da su mnoge njihove nastavne jedinice potpuno slične i da se nadovezuju jedna na drugu. Oni će predložiti na koji način će se odvijati taj blok dio nastave i ispit. To bi trebalo početi od sljedeće godine i sve ovisi o njihovom prijedlogu. To će za studente biti veliki pomak jer neće gubiti toliko vremena kao prije. Onome tko je izgubio godinu na patofiziologiji ništa neće smetati ako to zajedno odsluša. Detaljnije o tome ne mog reći jer ne znam kakav će biti prijedlog.

labar        STUDMEF: Uveli smo blok nastavu, ali kao što znamo za to treba velika tehnička podrška koje u takvim razmjerima još uvijek nema. Na koji način mislite poboljšati tehničke uvjete?

     O :
Blok nastava je samo jedna međufaza u definiranju novog kurikuluma koji mora biti baziran na jednom sasvim novom konceptu. Kod blok nastave susreli smo se s nekoliko problema. Prvo, moraju ju prihvatiti studenti, što je bilo najlakše. Moraju ju prihvatiti nastavnici, što je bilo malo teže. Mora se modificirati plan i program određenog predmeta prema blok nastavi, a ne ostaviti ga na identičan način kao što je funkcionirao kad je to bila kontinuirana nastava. Nažalost mnoge katedre su sabile kvantum znanja koje su imali tijekom godine dana u 6 - 8 tjedana i time su dovele u pitanje kvalitetu takvog predmeta. Tu se postavljaju dva pitanja. Je li vrijeme koje smo dali blok nastavi dostatno da se predmet može kvalitetno prezentirati i da ga student može savladati? Jesmo li definirali pravi program adekvatan tom vremenu?

     STUDMEF: Ovdje mislimo i na materijalne uvjete, na primjer nedovoljan broj mikroskopa i slično.

     O :
Živimo u relativno velikim ekonomskim problemima, ali tu ima puno i organizacijskih propusta. Svaka katedra je odgovorna za svoj dio posla i ono što mi možemo napraviti su kontrole kako i na koji način se odvija nastava te dobiju li studenti sve ono što je za određenu tematsku jedinicu predviđeno. Ja ću insistirati na kontroli kvalitete nastave. Jedno je što mi dogovorimo, a drugo je kako mi to provodimo. Nemoguće je za sve odjedanput napraviti optimalne uvjete, ali pitanje je kao organizacijom nastave dobro koristiti postojeće. Medicinski fakultet je u ove četiri godine uložio u kapitalnu opremu trideset milijuna kuna. To znači da postoji trend povećanja kvalitete nastave. Nažalost dogodit će nam se da naš razvojni put ne ide uvijek planski pa možda nećemo nabaviti nešto što je temeljno za nastavu

labar        STUDMEF: Kad govorimo o tehnici, postoji li mogućnost da fakultet nabavi računala koji bi se mogli koristiti van nastave kao na primjer kao ova četiri koja su u knjižnici?

     O :
To je je jedan od mojih prioriteta koje sam zacrtao. To će sad krenuti tako što ćemo napraviti novi dekanat u kojem ćemo bitno proširiti knjižnicu gdje ćemo otvoriti puno više mjesta za studente da mogu učiti, koristiti računala, pogledati na Internetu... Konačno smo skinuli tezu da to studentima nije dobro dati jer će oni to razbiti. Imamo tri računalne učionice i nastojat ćemo povećati taj broj. Metodologija učenja ovakvog kakvo mi želimo zahtjeva brzu dostupnost informacija preko Interneta. To je kontinuirani proces u koji se studenti moraju aktivno uključiti. Ako mi možemo aktivirati dovoljan broj studenata koji uz našu pomoć mogu sami sebi osigurati uvjete onda je to kvalitetni pomak. Tada ćete i vi koji ste nabavili to imati odgovornost prema tome jer će te znati da je to vaše

        STUDMEF: Je li u sklopu proširenja knjižnice predviđen i neki prostor u kojem bi studenti mogli raditi u manjim skupinama, na primjer pripremati seminare i slično?

     O :
Svakako. Bit će veliki broj malih prostorija koje će imati za cilj da u njima rade skupine od sedam do deset studenata. Ti prostori nisu samo za tutorial jer će biti otvoreni i kad nema tutoriala za bilo koji vid studentskih aktivnosti. Ukupna površina tih prostora bit će 4000 m 2. Nastojat ćemo smanjiti broj velikih predavaonica koje otuđuju ljude i stvaraju barijeru između nastavnika i studenata. Kod predavanja eks katedra studenti se često ne usuđuju postavljati pitanja. Interakcija između nastavnika i studenata može se sasvim drugačije odvijati ako se radi u manjim skupinama i jako ćemo na tome insistirati.

     STUDMEF: Imate li neku projekciju u kojem razdoblju bi studenti mogli očekivati takve prostore?

     O :
Raspis natječaja za dekanat kreće idući tjedan. Sve je gotovo i idemo u izvedbeni građevinski dio. Za očekivati je da bi sve bilo gotovo do kraja iduće školske godine. U novom prostoru će biti na svakom katu sedam do osam takvih prostora za učenje. Te prostorije će biti adekvatno opremljene kako bi studenti u njima mogli učiti. Mi imamo web stranicu ali mislim da smo mogli na nju staviti puno više nastavnih tekstova, atlasa, radioloških slika... To nije posljedica toga što studenti to ne žele ili ne bi napravili, nego totalne dezorganizacije u cijelom našem konceptu posla. Kad bi student sve to mogao koristiti za učenje značilo bi mu strašno puno. Sad moji rade citomorfološki atlas iz hematologije i ja pišem knjigu iz hematologije i sve to mislim staviti na web stranicu. Financijsko pitanje mislim riješiti tako da student plati pedeset kuna i onda može uvijek koristiti stranicu i može uvijek prelistati sve što ga interesira.

        STUDMEF: Kako smo medicinari zabrinjava nas prehrana u studentskoj menzi na Šalati. Kvaliteta hrane baš i nije na visini, izbor je slab, ali je zato gužva poprilična jer se na šalati hrane i studenti PMF-a, stomatologije, VZŠ i još nekih fakulteta.. Može li se tu što poboljšati?

labar    O : Preurediti ćemo naš restoran. Nismo baš previše zadovoljni uslugom Studentskog centra ali teško da ćemo moći nekome drugome ponuditi zbog subvencija koje daje Ministarstvo. Također je bitno naći osobu koja je spremna u to uložiti. Pomaknut će se ulaz u restoran na južnu stranu tako da će on biti odvojen od ostalog djela. Zatvorit će se ovo ruglo od šanka. Izgradnjom novog biomedicinskog središta trebao bi se izgraditi i novi restoran.

      STUDMEF: Postoji li mogućnost da se produži rad menze i poslije 15 sati obzirom da puno studenata ima nastavu i seminare i poslije tog vremena?

     O :
Moguće. To ovisi o vama. Ja sam prisilo knjižnicu da radi do 19 sati. Vi sad morate pokazati da knjižnica treba raditi do 21 sat. Isto to vrijedi i za rezultat. Apsolutno mislim da mi moramo život produžiti i na fakultetu pa treba da funkcionira i prehrana ali to ne ovisi o nama nego o Studentskom centru kojem smo iznajmili prostor. Nastojat ćemo da oni rade od 8 do 20 sati.

     STUDMEF: Planira li se uvesti besplatan prijevoz za studente medicine na relaciji Šalata - Rebro jer veliki broj studenata sluša nastavu na te dvije kliničke baze te ne stižu vremenski gradskim prijevozom s jednog mjesta na drugo?

     O :
Za to su potrebna sredstva koja smo sada uložili u druge prioritete. Potrebno je da Medicinski fakultet poveže Dubravu, KBC, Petrovu, Šalatu i Školu zdravlja kao jedan krug kojim će cirkulirati dva, tri minibusa. Pokušali smo to realizirati sa zagrebačkim prijevozom, da osiguraju jednu liniju s dva manja autobusa, ali oni nisu imali nikakav ekonomski interes. Za nas je preskupo da sami to rješavamo.


     STUDMEF: Vjerujete li da jedan relativno po ocjenama dobar student može biti među najboljim doktorima kad završi medicinu ili se smatra da ocjene čine dobrog doktora? Naime, jasno je da medicina kao struka iziskuje mnogo odricanja i da je visoka ocjena u većini slučajeva veliki pokazatelj neophodnog znanja na klinici, ipak postoji li mogućnost da se pokrpaju loši temelji i da se danas sutra dostigne ona kvaliteta osobe i znanja koju opisuje pojam doktor u najvišim krugovima?

     O :
Ne mislim da su ocjene jedini i isključivi kriterij, posebice što se danas ocjena zlorabi. Mnogi studenti žele na jedan način steći što viši prosjek, međutim ne mislim da je ocjena jedino mjerilo kvalitete i znanja studenata. Ali mi moramo imati pravila igre. Ako mi ponudite i argumentirate bolja pravila igre ja ću ih prihvatiti. Nikad nisam nastojao kroz ocjene prepoznati studenta ali samih koristio kao "tiket za teatar". Imao sam odličnih studenata za koje sam shvatio kad su sa mnom radili da ipak nisu ono što sam mislio da će biti. No to je bila rijetkost. Puno češće su studenti s visokim prosječnim ocjenama bili odgovorni, kvalitetni i intelektualno vrlo jaki. Ocjene jesu dobar pokazatelj ali nisu apsolutni pokazatelj. Postoji niz drugih znanstvenih pokazatelja. Važno je da student ne bude "fah idiot" da ga zanima samo medicina i ništa drugo. Odgovaraju mi studenti koji imaju dobar prosjek, koji su sportaši, koji vole kazalište, glazbu, pročitati dobru knjigu... Mislim da je jako dobro da studenti rade u svojim studentskim organizacijama. Moram priznati da je na Medicinskom fakultetu veliki broj studenata izvan toga. Potrebno je da se što veći broj studenata angažira posebno kad su oni kvalitetni kao na primjer studenti koji su sada aktivni u povjerenstvu za nastavu. Oni su ušli aktivno u proces plana i programa pokazali su se izvanrednim sa svojim primjedbama i prijedlozima. To je "novi duh" na fakultetu i to ne smijemo izgubiti.

     STUDMEF: Možda da postavimo malo drugačije pitanje. Imam loše ocjene kao student, ali mislim da sam kvalitetan, mislite li da bi sutra mogao biti izvrstan liječnik?

     O :
Može biti. Ocjene su samo jedan od pokazatelja. Mi nismo tu da nekoga sankcioniramo, da kažemo da on ne valja. Mi smo tu da pomognemo u onoj mjeri u kojoj možemo. Ne postoji samo jedan kriterij. Život je prejednostavan da bi bio tako razvidan kao što ga mi pokušavamo pokazati da možemo samo jednim kriterijem mjeriti ljude. Mislim da time možda mi ne prepoznajemo studente koji imaju manji prosjek a koji su odlični, ali isto tako ne gubimo studente koji imaju odličan prosjek i koji su prepoznati kroz prosjek. Kad bih imao mogućnosti ja bih izabrao sve vas i svima vam dao jednaku šansu. Mi smo sada primili na fakultet 40 mladih znanstvenih novaka. Oni mogu na jedan način stvarati nov pogled, nov pristup. i to je dobro.

     STUDMEF: Bliži se kraj Vašeg mandata. Vidjeli smo dobrih i lošijih promjena. Jeste li zadovoljni postignutim i mislite li da ste mogli postići više?

labar    O : Nisam. Jer kad bih bio to bi značilo da mogu ići u mirovinu. Još imam raditi desetak godina i očekujem da ću za to vrijeme, bez obzira što neću biti dekan, napraviti dobrih stvari. U životu ne možete nikad biti s nečim zadovoljni. Ako ste zadovoljni to znači da ste došli do određene linije i da završavate s nečim te odlazite s toga. S nekim stvarima možemo biti apsolutno zadovoljni a s nekim apsolutno nezadovoljni. To je dobro jer kad bi stalno bili zadovoljni to bi bilo strašno. Kad smo došli na fakultet vidjeli smo nekoliko stvari za koje smo smatrali da bi trebali biti prioriteti. Prvo, dodiplomska nastava. Željeli smo se informirati što znači moderna dodiplomska nastava. Što to znači moderni kurikulum, što to znači metodološki moderni kurikulum? Aktivni pristup učenju, problemski orjentirana nastava, medicina koja se temelji na dokazima. Sve to želimo inkorporirati i zato trasferiramo tu metodologiju s Harvarda jer se radi o jednoj metodologiji koja je u svijetu apsolutno prihvaćena. To je aktivni pristup učenju. Za to nama treba jako puno nastavnika. Nisam zadovoljan koliko smo uspjeli u tom djelu za ove četiri godine jer je to kratak period. Krenuli smo u taj proces i sad bi bilo najopasnije stati i zadovoljiti se ili pokušati stvar vraćati na jedan drugi kontekst. Ovaj kurikulum treba nastaviti graditi ali treba procijeniti brzinu dinamike da se ne ugrozi kvaliteta. Uveli smo studij na engleskom jeziku što je vrlo veliki pomak. Prešpoznali smo suvremeni biomedicinski kampus. Imamo viziju kako on treba izgledati. Ovo što radimo s dekanatom prva je faza tog kampusa. Tu bi trebala doći stomatologija, Visoka zdravstvena škola, Biokemijsko farmaceutski fakultet. Ni jedan grad u svijetu nema kampus u ovakvom predivnom zelenilu a praktički deset minuta pješke do centra. Puno smo napravili u djelu poslijediplomskog studija iako način kako mi educiramo naše nastavnike još uvijek je pasivni transfer i u poslijediplomskom studiju. Međutim i tu je puno napravljeno. Primjer je trajna edukacija liječnika za koje se godišnje održi oko stošezdeset tečajeva što je strašno veliki broj. Mi smo puno uložili u ovaj Fakultet. trideset milijuna kuna je uloženo u različite vidove opreme. Međutim temelj svega su ljudi. Zato bih ja stvorio jedno jezgro znanstvenog doktorskog studija u kojem bi se nalazilo petnaest vrhunskih laboratorija s objedinjenom kapitalnom opremom. Voditelji bi bili naši kolege iz Hrvatske prepoznatljivi s Medicinskog fakulteta a supervizori bi im bili ili naši prepoznatljivi Hrvati iz dijaspore koji imaju svjetski prepoznatljiv kurikulum ili stranci. Na taj način bi se vršio strahovito brzi transfer tehnologije i znanja u našu sredinu. ako to povežeme s farmaceutskom industrijom pa kažemo da na Medicinskom fakultetu postoji ogledno mjesto gdje mogu testirati određenu opremu možete ju koncentrirati tu a da vam ona dođe na lizing, potpuno besplatno. To bi bitno podiglo znanstveni kvalitetu naših institucija, ali istodobno bi imalo enormnog utjecaja na razinu i kvalitetu nastave. To bi se brzo spustilo na razinu studenta. Treba rušiti postavljene barijere, ali to treba činiti postupno i stvarati ljudima mogućnosti da pozitivno grade i rade. Mislim da još nemamo snage i "kritičnu masu" za to ali ako češće to spominjemo onda ćemo doći u poziciju da će se to početi stvarati i postajati prepoznatljivo.

labar        STUDMEF: Znate li što je Dan Sporta na našem fakultetu i koja je svrha njegovog održavanja?

     O : Znam. To je još jedan način na koji se nastavnici i studenti mogu međusobno prepoznavati i družiti te kako na jedan način razvijati ono što je imanentno jednom biomedicinskom kampusu. Šport je nedjeljivi dio života nastavnika i studenata jednog sveučilišta. Apsolutno podržavam tu ideju. Na dekanskom kolegiju razmatrat ćemo prijedlog da se Dana Športa uvede kao službena manifestacija Medicinskog fakulteta. Moja je zamisao da se svaki početak i završetak školske godine obilježi športskim manifestacijama.

     STUDMEF: Kako animirati nastavnike da i oni u većem broju sudjeluju na Danu športa?

     O :
Reći ću vam kako sam ja to doživio. Ima nekoliko entuzijasta koji godinama to "guraju" i to je jako lijepo. Međutim gledam i naše studente. Neki od njih to ne prihvaćaju. Ne bih bio tu agresivan nego blago pozitivan. Zamolio bih sve nastavnike da dođu, ali bih se koncentrirao na one za koje sam siguran da će to i napraviti i na razini studenta na razini nastavnika. Početak je uvijek težak. Potrebno je vrijeme da ovakva manifestacija dobije potrebnu konotaciju i očekujem da će studenata svake godine biti sve više. Tako je i s nastavnicima.

        STUDMEF: Hoćemo li vas vidjeti na Danu Športa ove godine i namjeravate li se uključiti u neko od natjecanja?

labar     O : Svakako. Ako se ne varam, Danu Športa prisustvujem od njegovog samog početka. Počelo je prije dvije godine. U obje prethodne godine i aktivno sam bio uključen u aktivnosti tako da sam sudio u utakmici između studentata 2. god. i nastavnika. Posebno mi je bilo zadovoljstvo prošle godine na Danu Športa predati priznanja našim najboljim športašima kao i svim našim studentima koji su postigli zapažene sportske rezultate u protekloj akademskoj godini.
Pridružit ću vam se u onim sportovima koji su prihvatljivi mojim fizičkim sposobnostima.

    STUDMEF: Zahvaljujemo na razgovoru.

 

  

Intervju vodila: Ana Kopić

 

 

INterVIEW anketa

Kalendar

« < Studeni 2020 > »
P U S C P S S
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6

Nadolazeći događaji

Bez dogadaja

Tko je online

Gostiju online: 1

Statistika

Korisnika: 174
Novosti: 1625
Linkova: 0