Home arrow Interview arrow Prof. dr. Juraj Geber prodekan za upravu i poslovanje MEFa
Prof. dr. Juraj Geber prodekan za upravu i poslovanje MEFa PDF Ispis E-mail
(3 glasova)

Ivan Neretljak, Alan Mahnik, dr. M. Žižak   
Monday, 02 January 2006
geber        STUDMEF: Na fakultetu se obavljaju veliki građevinski zahvati. Na staroj se zgradi obnavlja fasada i sustav klimatizacije, a na novoj zgradi klimatizacija a i mijenja se fasada. Što se još namjerava napraviti u ovoj velikoj obnovi. Kad planirate da će radovi završiti?

     O :
Nakon dugo godina, a ja sam na fakultetu preko 35 godina, ovo je prva obnova zgrade dekanata. A razloga je bilo puno. Bilo je nužno napraviti neke zahvate na fasadi zgrade starog dekanata koja je otpadala pa je mogla nekoga ozlijediti ili pasti na auto. Što se tiče fasade novog dekanata ona je već kod izgradnje bila loše napravljena. Bila je samo 6 cm debela  i imala je jako lošu izolaciju tako da je po zimi bilo hladno a po ljeti vruće. Kako se sada procjenjuje obnova fasada i dijela krovišta trebala bi biti završena za 2 mjeseca. To, naravno, nije završetak obnove dekanata. S unutarnje strane fasade treba izgraditi parapet, koji će biti dovoljno širok da u njega stane mreža za kompjutore i nova mreža za jaku struju. Dakle, cijeli dekanat će se povezati s novom kompjuterskom mrežom. Time ćemo potrošiti novac koji smo predvidjeli za ovu fazu radove. Nakon toga, zgrada će nam iznutra ostati nedovršena. Nadam se da ćemo u proljeće uspjeti dobiti kredit koji će biti dovoljan da se zgrade dekanata urede i iznutra.

      STUDMEF: Hoće li se s ovom izgradnjom mijenjati i unutrašnji prostor?

     O :
Unutrašnji prostor se neće mijenjati jer za to nema potrebe. Naime, preseljenjem klinika sa Šalate dobiti ćemo cijelu jednu zgradu

        STUDMEF: Prije nekoliko godina puno se govorilo o velikim promjenama na Šalati. Pored obnavljanja nove i „stare“ zgrade planirana je dogradnja nove zgrade u okviru koje bi došlo do proširenja knjižnice i izgradnje niza seminarskih učionica. Zašto se od toga odustalo? Veliki su planovi o proširenju fakulteta vezani uz izgradnju Rebra. Preselit će se pedijatrija, derma i otorina i ostat će veliki prazni prostor. Što se planira s tim prostorom učiniti?

geber    O : Kada se sadašnje Klinike za pedijatriju, dermu i otorinu presele dobit ćemo prostor veličine 10 000-12 000 m2. To je veliki dobitak za Medicinski fakultet kao i za studente. Vi vjerojatno ne znate što je bila Koma. Koma je bila prostor koji se nalazio ispod histologije a koristili su ga studenti za svoje aktivnosti. Za ono doba to je bilo dobro rješenje. Danas se tek u manjem dijelu tog prostora nalaze studentske prostorije. Kako pouzdano znamo da će se pedijatrija iseliti slijedeće godine, vjerujem da ćemo najkasnije do jeseni dobiti veliki prostor za studente. Tu prvenstveno mislim na podrum dotične zgrade. U njemu će se moći urediti nova Koma s nekakvim kafićem za studente i prostorom za sve studentske udruge. U zgradi ćemo urediti i oko 50ak novih seminarskih dvorana. Time ćemo riješiti potrebe dodiplomske nastave kao i veći dio postdiplomske nastave.
Planiramo u  toj zgradi napraviti sadržaje koje studentima najviše nedostaju. Između ostalog tu bi trebalo biti 6 velikih učionica (za svaku studijsku godinu po jedna) s priručnom knjižnicom u kojima bi studenti mogli učiti tijekom cijelog dana.

      STUDMEF: Studenti nas često pitaju i žale se da u okviru fakulteta nema prostora za druženje, ples i zabavu. Predviđa li se jedan takav prostor u skoroj budućnosti?

     O : Mislim da u podrumu te zgrade ima dovoljno mjesta za jedan takav prostor. Zašto sam za jedan takav objekt!? Naime, sa svojih 40 godina bio sam protiv diska u prostoru Kome, međutim danas sa 60 god. mislim da je jedan disko dobra stvar za studente. Naime, prije dok je u KOMI bio disko  vrlo često smo dobivali pritužbe iz klinika da buka smeta pacijentima. Uskoro kad klinike odu na Rebro više nećemo imati takvih problema.

geber        STUDMEF: Financira li naš fakultet još netko osim Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa? Pri tome mislimo na sponzore, privatne donacije i slicno. Naime „vani“ se vrlo često događa da fakulteti primaju različite donacije bogatih ljudi, bivših studenata ili nekih fondacija?

     O :
Bilo bi sigurno vrlo zanimljivo kada bi se takvo što moglo ostvariti i kod nas. To je ono što se vani radi. Dakle, da bogati ljudi i ustanove postanu mecene pojedinih fakulteta. To na žalost kod nas nije slučaj.

     STUDMEF: Zašto?

       O :
Mi smo još uvijek siromašno društvo. Ideje za takvo što ima. Zvali smo razne ljude, farmaceutske tvrtke itd. Međutim nekog većeg interesa jednostavno nije bilo. Ne mogu reći da nije bilo donacija međutim to su redovito bile simbolične svote. Vjerojatno vam je poznato da je fakultet osnovao Fond Čačković koji se brine za financiranje studenata-mladih znanstvenika. Iz fonda se plaćaju troškovi putovanja, boravka na nekom znanstvenom institutu ili sudjelovanja na kongresu. Predstavnici Plive, Belupa i Croatia osiguranja su članovi fonda i pomažu, međutim tu se radi o svotama do 50 000 kn. Ove smo godine uključili i gradonačelnika pa je i Grad Zagreb dao 30 000 kn.

    STUDMEF: Mislite li da će se u budućnosti nešto takvo moći ostvariti?

       O :
U vezi s financiranjem i mi ćemo morati mijenjati svoje navike te širiti svoje aktivnosti i prihode. Naime, na europskim fakultetima u prosjeku oko 50% troškova fakultet sam priskrbljuje svojim radom i aktivnošću. Dakle, u budućnosti ćemo morati naći i druge načine financiranja osim financiranja iz državnog proračuna. Ideja je da pozovemo predstavnike farmaceutskih tvrtki kojih u Zagrebu ima pedesetak da nam pomognu. Kako se danas ništa ne može dobiti besplatno i mi moramo nešto ponuditi. Ono što ćemo već dogodine imati je  prostor – koji možemo ponuditi za obavljanje određenih aktivnosti. To do sada nismo bili u mogućnosti jer ni sami nismo imali dovoljno prostora. S preuzimanjem zgrade pedijatrije otvaraju nam se velike mogućnosti. Ukoliko bi takvo što zaživjelo moguće je da, po uzoru na fakultete vani, jednu površinu unutar fakulteta, jedno reprezentativno mjesto osiguramo za postavljanje tablica donatora. Neka se vidi koliko je dao određeni donator. U vezi s financiranjem i mi ćemo morati mijenjati svoje navike te širiti svoje aktivnosti i prihode. Naime, na europskim fakultetima u prosjeku oko 50% troškova fakultet sam priskrbljuje svojim radom i aktivnošću. Dakle, u budućnosti ćemo morati naći i druge načine financiranja osim financiranja iz državnog proračuna.

geber        STUDMEF: Koliko iznosi proračun MEFa?

    O :  Trenutno je potrebno osigurati oko 130-140 milijuna kuna u jednoj godini. U tom se iznosu nalaze i plaće za zaposlenike fakulteta, i na njih odlazi gotovo 58% proračuna.

      STUDMEF: Kada smo već kod plaća… koliki je prosječni osobni dohodak nastavnika; asistenta, docenta izvanrednog i redovnog profesora na našem fakultetu?

   O :
Plaća ovisi o više faktora; stažu, tituli i dodatnim aktivnostima. Razlike su velike ali nisu prevelike. Asistent bez doktorata ima približno 4500 kn, a s doktoratom oko 5100 kn. To je dakle najniža plaća među nastavnim osobljem. Docent ima oko 6900 kn, izvanredni profesor 7639 kn. Redoviti profesor u prvom izboru oko 8500 kn. Ovo znači da redoviti profesor u odnosu na asistenta početnika ima samo dvostruko veću plaću. To baš i nije jako stimulativno. Redoviti profesor u trajnom zvanju, znači u drugom izboru, ima plaću oko 10 500 kn. Da biste postali redoviti profesor treba vam minimum 20 godina radnog staža. Što se tiče dodataka ni oni nisu tako veliki. Šef katedre ima dodatak od 500 kn.

        STUDMEF: Na što se troši najviše novaca (osim plaća) tijekom akademske godine?

    O :
U prvom redu na režije. Dakle, materijalni troškovi fakulteta su oko10-11 milijuna. Od toga polovica odlazi na vodu, struju i plin. Zatim, tijekom godine postoji mnoštvo sitnih kvarova koje treba popraviti. Na to se potroši dodatnih 3 mil.kn.. Na održavanje aparata potroši se oko 1 mil. kn. Za  laboratorijski potrošni materijal godišnje se troši oko 900 000 kn, dok se na nastavna učila i pomagala potroši još oko 800 000 kn. Dakle, sve je unaprijed zadano. Prodekan za financije zna da mora platiti vodu struju i plin, zna da će procuriti krov ili se pojaviti neki drugi izvanredni trošak. Na kraju ostane jako malo novaca za učila.

        STUDMEF: Da li i na koji način studenti sudjeluju u financijskim odlukama fakulteta…?

     O :
U Studenti sudjeluju preko predstavnik studenata u dekanskom kolegiju

geber        STUDMEF: Tko određuje cijenu godine studija na našem fakultetu. Kada smo se mi upisivali prije 5 godina cijena studija je bila oko 8400 kn, a sada je 9600 kn. Zašto je ove godine školarina podignuta za gotovo 1000 kn? Prema našim saznanjima radi se o najskupljoj godini studiranja u Hrvatskoj, izuzmemo li privatne škole?

     O :
Postoji Nacionalno vijeće za znanost i visoko obrazovanje. To vijeće ima svoje povjerenstvo za financije sastavljeno od desetak ljudi. To je povjerenstvo početkom devetog mjeseca predložilo povećanje školarine u Hrvatskoj za 20%. Međutim, ministarstvo je odobrilo povećanje od 10%. Inače studiji se razlikuju i prema potrošnji. Neki troše više, a neki manje. Stoga su društvene znanosti manje poskupile, dok su medicinski i biomedicinski fakulteti poskupjeli više jer imaju i veće troškove. Dakle, takve odluke se donose na nivou države.

        STUDMEF: Dakle fakultet u tome nema utjecaja?

     O :
Ne, fakultet samo provodi odluku vijeća za znanost i visoko obrazovanje odnosno ministarstva. Medicinski fakultet je skup u odnosu na fakultete društvenih znanosti ali mislim da je ta razlika još uvijek mala i da treba biti veća jer oni imaju znatno jedostavniju nastavnu tehnologiju

       STUDMEF: Prije pet godina ste se mogli osloboditi plaćanja studija ukoliko ste bili izvanredan student. Ako je društu u interesu poticati kvalitetu studija i studenata zašto je ukinuto oslobađanje? Činjenica je da danas imamo velik broj studenata koji plaćaju studij a koji imaju daleko bolje prosjeke od onih koji su toga oslobođeni. Ne mislite li da bi se trebalo nešto učiniti u pravcu promjene takvog stanja? (Što?)?

     O :
Osobno se slažem s tim prijedlogom i već sam ga izrekao na Sveučilištu. Smatram da odluke o samofinanciranju ne bi trebale biti trajne nego promjenjive. U studijskoj godini u kojoj je student bio uspješan, unaprijed bi se definiralo što to točno znači, on bi trebao biti oslobođen plaćanja. Međutim, u isto vrijeme bi netko trebao početi plaćati studij. Tu sad nastaje problem jer nitko studente koji su upisali na teret ministarstva ne može prisiliti da počnu plaćati ukoliko nisu dobri studenti.
Stoga nam preostaje da sami oslobađamo studente plaćanja koliko možemo. No, ta odluka  nikada neće biti dovoljno pravedna jer nemamo dovoljno sredstava da oslobodimo plaćanja školarine sve dobre studente.
Ipak, studente koji su odlični, koji imaju prosjek iznad 4.5, a takvih neće biti puno, možemo osloboditi plaćanja. Također, znate da postoji ured i fond za pomoć studentima koji vodi prof. Sikirić koji može neke siromašnije studente koji nemaju baš taj prosjek ali imaju velike financijske probleme osloboditi plaćanja. Naravno, to opet ne može biti veliki broj studenata

          STUDMEF: Dakle oslobađanje studenata plaćanja postoji?

     O :
Apsolutno da postoji, ali samo za odlične studente.

        STUDMEF: Upis na godinu plaća se 250 kn. Mnogi se studenti bune kako je to, u usporedbi s ostalalim fakultetima, previše. Što se tom upisninom točno plaća?

     O :
Mi smo negdje u sredini visine plaćanja upisnine. Time se plaća osiguranje za slučaj nezgode. Zatim, iz toga se dio odvaja za knjižnicu, za formulare i knjižice.

     STUDMEF: Sve smo više suočeni sa situacijom da studenti krše zakon. Govorimo o zakonu o autorskim pravima. Međutim kad pogledate da svaka knjiga na faksu u prosjeku stoji 400 kn i da se turnusi samo izmjenjuju jedan za drugim (a kako nemaju svi roditelje sa zastupničkim plaćama) onda je jasno da je to nužno zlo. Može li faks na bilo koji način utjecati (bilo preko autora koji su članovi fakulteta ili na izdavače) na smanjenje cijene knjiga?

     O :
Prije je bilo doba kada je postojala studentska skriptarnica koja je bila locirana na Šalati popularno zvana Baraka (iz nje je kasnije izrasla Medicinska naklada). No nije išla u korak s napretkom tehnologije i kada bi se danas pojavila takva knjiga studenti bi se smijali na nju. Osim toga ni profesori ne žele da im se knjige tiskaju na takvim nekvalitetnim materijalima. Onda idu kod izdavača, a izdavači su skupi. Mi smo mala zemlja i naklade su male a rezultat su visoke cijene.
Samo tiskanjem zajedničkih udžbenika za sva četiri medicinska fakulteta u Hrvatskoj može se povećati tržište i donekle sniziti cijena knjiga.

geber        STUDMEF: Dobili smo zanimljivo pitanje. U vrijeme kad se gradio HIIM bili ste prodekan za financije i po funkciji zasigurno dobro upućeni u financijsku stranu cijelog projekta. Koliko je koštala izgradnja HIIMa i koliko je u tome sudjelovao fakultet?

     O :
Ukupni trošak izgradnje HIIMa bio je 108 milijuna kuna. Pretvarajući to u eure dolazimo do iznosa od oko 14 milijuna eura. To znači da je kvadratni metar s parkiralištem i sa svim uređenjem koštao ispod 2000 Eura. To nije obična stambena zgrada nego su tu brojni laboratoriji sa svim mogućim instalacijama. Tu su i laboratoriji s posebnim zahtjevima od gluhe sobe do Faradeyeva kaveza koji je sav u bakru. Dakle, specifični zahtjevi koji jako poskupljuju izgradnju a ipak ona nije koštala više od 2000 E po metru kvadratnom. Odakle novci? Fakultet u tu zgradu izravnim uplatama nije uložio niti jednu kunu. Dakle, sve je išlo izravno namjenskim sredstvima iz državnog proračuna.

        STUDMEF: U kakvom su odnosu Fakultet i Institut?

     O :
HIIM je poslovna jedinica Fakulteta kao što je i Andrija Štampar poslovna jedinica. Dakle vlasnik je Fakultet i samo on je pravni subjekt.

      STUDMEF: Dakle kriteriji korištenja prostora poput učionica i kompjuterskih učionica na HIIMu i Štamparu su identični onima u zgradi fakulteta?

     O :
Da. Prije mjesec dana je na dekanskom kolegiju donijeta odluka da se prostori HIIMa i „Andrije Štampara“ kao i prostori fakulteta rezerviraju preko zajedničke službe koja vodi brigu o predavaonicama.

     STUDMEF: Što je sa ŠNZ Andrija Štampar? Poznato nam je da fakultet sudjeluje u obnovi sa značajnim sredstvima (čak je preusmjeren i dio sredstava namijenjen Šalati). O kojim i kolikom se sredstvima radi? Sudjelovali smo i u nabavci kompjuterske opreme. O čemu se radi?

     O :
Teško je nabrajati što je Fakultet sve financirao ali možemo govoriti o količini sredstava. Prema sporazumu koji je prošla uprava potpisala s Europskom bankom taj iznos je 40 naprema 50. dakle, 40% plaća Europska banka, a ostalo hrvatska strana. Investicija je otprilike bila 46 milijuna kn. od naših 60% HZZO je dao 4 milijuna kn, Grad Zagreb 8 milijuna kn., iz kredita Sveučilišta koristi se 12 milijuna a Fakultet je dao 10-ak milijuna kn. U toj brojci je i računalna oprema. Kupljeno je 120 vrhunskih kompjutera i 2 servera koji čekaju još mjesec-dva kada će se seliti u Školu narodnog zdravlja.

        STUDMEF: Znači za Dan fakulteta možemo obići Školu narodnog zdravlja?

     O :
Planirali smo da ćemo nakon akademskog dijela proslave i domjenka obići „Štampar“. No, upozoreni smo da to nije jako praktično i da bi se moglo dogoditi da u obilasku bude vrlo malo ljudi pa smo se radije odlučili za kratki film o ŠNZu koji će se proicirati dok dekanica izvještava.

geber        STUDMEF: Trenutno je među znanstvenim novacima našeg fakulteta velika rasprava o mogućnosti smanjivanja iznosa plaćanja poslijediplomskog studija. Možete li objasniti koje se novine uvode u tom području u cilju pomaganja naših novaka?

     O :
Odluka je zapravo već i donešena, te se već i primjenjuje  za ovu akademsku godinu. Ove godine imamo 130 znanstvenih novaka. Školarina u doktorskom studiju, a oni upisuju doktorski studij, iznosi oko 15 000 kuna. To je puno. Međutim da se kvalitetno izvede doktorski studij sa praktičnim radom to i puno košta.

     STUDMEF: Postoje različite verzije u kojima se fakultet odriče dijela svojih prihoda od znanstvenih projekata u korist sufinanciranja znanstvenih novaka. O čemu se točno radi?

     O :
Odlukom dekanskog kolegija prije poprilici dva mjeseca, odlučeno je da za naše novake fakultet preuzme 50 % te sume. Dakle pola od toga se plaća, 7 500 kuna bi trebali platiti naši novaci za ovu godinu. Od tih 7 500 kuna ministarstvo plaća 3 000 kuna, znači novaku ostaje 4 500 kuna, dakle nije više 15 000 kuna. Ako novak ima dobroga mentora, koji ima projekt, onda mu on to može platiti kroz projekt, a mentor će biti stimuliran da to napravi na taj način da mu se sa režijskim troškovima ne opterećuje taj dio sredstava. Dakle, novaci neće više plaćat 15 000 kuna, nego 4 500 a ni to ako imaju dobrog mentora.

     STUDMEF: Što je s mentorima koji su već uplatili sa svojih projekata svojim novacima dio ili cijelu školarinu prije nego što je donešena odluka, dakle prošle godine. Da li ćete njima u slijedećem periodu umanjiti ukupnu svotu?

     O :
Ova odluka vrijedi samo za ovu akademsku godinu. Pazite, to je „gubitak“, odnosno opterećenje za fakultet od milijun kuna godišnje. Dakle fakultet se odrekao milijun kuna na račun svojih novaka. Ne znam kako će biti dogodine, jer se takve odluke mogu donositi samo za jednu godinu kad se vidi kakova je financijska situacija.

     STUDMEF: Znanost vam je očito na važnom mjestu na ljestvici prioriteta. Bili ste i član odbora za uvođenje studenata u znanstveni rad. Međutim, bjelodana je činjenica da je danas interes studenata za znanost, bar što se tiče doba studiranja, na vrlo niskoj ljestvici prioriteta. Jeste li to mogli pretpostaviti. Gdje je napravljena pogreška?

     O :
Ja mislim da i danas ima studenata koji se bave znanostvenim radom i tu nalaze svoje određene interese i znanstveni i onaj drugi koji izlazi iz toga. To znači da će pisati neki rad i imati prioritet kod dobivanja specijalizacije. Time, nažalost stvar završava. Glavni razlog zašto se gubi interes za znanost leži u velikim razlikama u statusu u svakom pogledu, i društvenom i  financijskom. Razlika je ako netko dobije specijalizaciju ili ostaje na bazičnim predmetima. Danas nam najbolji studenti odlaze na klinike, a predklinički predmeti nažalost služe više kao baza za čekanje specijalizacije. Kako to riješiti.

geber    STUDMEF: Već godinama postoje problemi s plaćanjima demonstratura. Prije par godina studenti su bili zakinuti budući je došlo do ograničenja mase novca za demonstrature pa su cijene demonstrature naglo pale. Kako je stanje sada? Razmišlja li se o povećanju cijene sata demonstrature?

     O :
Ne vidim da postoji problem jer sam sve student servise za demonstraturu redovno potpisivao bez ikakvih problema jer to nisu tako velika sredstva. Činjenica je da će se u tehnologiji morati nešto promijeniti. Naime, ugovore sada sklapamo sa student servisom kad je stvar zapravo gotova. A u stvari vi, studenti, trebali bi donijeti ugovore u trenutku kad postajete demonstratori. Ugovori se trebaju predati u referadu. Na kraju će se, jasno, ugovor ispuniti, ali taj ugovor mora negdje biti deponiran jer to je ipak rad za koji se dobiva neki novac bez obzira koliko mali bio. Dakle po novim uputama,  na početku posla mora se donijeti formular – ugovor, a ne kao što je to do sada slučaj, da se ugovor donosi nakon što su poslovi obavljeni.

        STUDMEF: Glede demonstrature, poznato nam je da zavodi dobivaju ograničena sredstva koja onda raspodjeljuju među studentima-demonstratorima. Da li to znači da zavod koji ima više demonstratora plaća manju satnicu i obratno?

     O :
Zavod ima pravo na određeni broj sati demonstrature koje može iskoristiti. Dakle da li će to iskoristiti sa maksimalnim ili manjim brojem demonstratora to katedre moraju same odlučiti. Međutim sat demonstrature je uvijek isti.

        STUDMEF: Ima li naznaka o povećanju satnice demonstrature?

     O :
Kako svi troškovi rastu tako će i to porast.

        STUDMEF: Znači da možemo nešto uskoro i očekivati?

     O :
Sigurno. Ne može cijena demonstrature biti ista kao i prije 10 godina.

         STUDMEF: Znamo kako je naš fakultet rigorozan glede izostanaka s nastave. Kako ni studenti nisu imuni na neke bolesti tipa gripe zašto nam faks ne organizira besplatno cijepljenje (primjer cijepljenja protiv hepatitisa B na HZJZ)?

     O :
Vi znate da HZZO plaća cijepljenje nekim kategorijama, to su ljudi stariji od 65 godina te još neke kategorije. Ostali moraju sami snositi troškove.

geber        STUDMEF: Imamo najveću školarinu pa onda možda od tih novaca..?

   O :
U odnosu na koga? Mi imamo školarinu istu kao stomatologija, veterina, farmacija, kao sve prirodne znanosti, a društvene znanosti imaju 1000 kuna manj.

        STUDMEF: Možete li objasniti financiranje studenata i studenskih udruga?

     O :
Ja sam na prvom danu brucoša, ali isto tako i na dekanskom kolegiju i svim predstavnicima studenata u dekanskom kolegiju rekao da se studenti moraju organizirati i imati svoj financijski plan za cijelu akademsku godinu, sve svoje aktivnosti, sekcije. Postoji krovna studenska organizacija, to je Studenski zbor. Postoje razne sekcije i udruge. Svi oni se moraju naći i dogovorit plan svog rada za cijelu godinu. Trebaju napraviti popis i reći po nekom prioritetu što je na prvom a što na pedesetom mjestu, a onda će Uprava fakulteta reći do ove cifre mi možemo financirati i pomoći, a ovo ako nije tako važno a  nalazi se dolje na popisu neće doći na red. Trenutno je najgora stvar kad nam dolaze pojedinci, nekad vrlo opravdano tražeći financiranje nekih akcija i projekata, a nekad i neopravdano, a mi moramo na brzinu odlučiti da li ćemo dati novce. Tako nam se događa da jedan tjedan dođe jedan, drugi tjedan drugi pojedinac. To nije način kako se radi. Dakle, sve aktivnosti studenata se trebaju negdje planirati i u financijskom smislu i onda će Uprava reći koliko može pomoći, koliko će ministarstvo pomoći, a koliko sponzori itd. To je način na koji bi se trebalo raditi.

     STUDMEF: Dakle Vaš je stav da sva financiranja studenata moraju ići kroz Studenski zbor?

     O :
Pa mislim da je to uobičajeni način rješavanja ovih pitanja jer bi nam se inače moglo dogoditi da se nekoliko studenata udruži u neku udrugu i zatim zahtjeva novac. Time bi se na neki način zaobišla uloga Studentskog Zbora, krovne organizacije studenata. Smatram da je u interesu većine studenata da financiranje ide preko jedne krovne organizacije.

     STUDMEF: Međutim, postoje organizacije i udruge studenata koje nisu proizašle ispod kape Studentskog zbora. To su EMSA, sekcija studenata HLZ-a i CROMSIC. Što s njima?

geber    O : Oni koji dolaze trebali bi u najmanju ruku imati svoj godišnji plan i doći na početku godine u upravu. Tada ćemo vidjeti treba li financiranje nekih projekata ići kroz Studentski zbor ili ne. Međutim, to se treba učiniti na početku godine, a ne da nam tijekom godine dolaze pet puta i to svaki put kad se nešto sjete.

     STUDMEF: Zašto to nije nigdje objavljeno i jasno rečeno?

     O :
Ponavljam, rekao sam to na prvom danu brucoša a i svim studentskim predstavnicima. Možda za neke projekte to neće biti potrebno međutim to se treba riješiti na početku akademske godine. Mi jesmo za podržavanje dobrih projekata i nismo opterećeni time tko će dotične projekte voditi, međutim sve mora biti unaprijed planirano.

     STUDMEF: Što se tiče financiranja studentskih udruga, može li nam dati odgovor na specifično pitanje koje smo primili za vas a poslali su ga iz udruge CroMSIC. Zašto im se već skoro godinu dana ne odobrava nabavka nove računalne opreme (kompjuter, monitor te printer) budući su postojeći već zastarjeli i nisu upotrebljivi za išta drugo osim čitanje vijesti na njima?

     O :
Onda dajte CroMSIC-u informaciju da netko ode do gospodina Marinovića i da preuzme kompjutore ako to do sada još nisu učinili.

     STUDMEF: Danas se medicinski (ali i svaki drugi) fakultet ne može zamisliti bez dobre informatizacije. Jedan od preduvjeta za to je dobra tehnička podrška (kompjuterizacija) ali isto tako i razvoj internetizacije, točnije razvoj web stranice fakulteta. Koliko ste zadovoljni sa sadašnjim stanjem. Koji su konkretni kratkoročni planovi. Koliko mislite uložiti u razvoj informatizacije fakulteta u slijedeće četiri godine? Na što ćete staviti naglasak? Prioriteti?

     O :
Kupili smo 120 kompjutora, vrlo kvalitetnih i servere za ŠNZ. To je uvijek tako kad se obnavlja zgrada, onda se nabavlja i nova oprema i namještaj, tako da će ŠNZ imati najbolju opremu, jednog dana imat će je netko drugi, prije ju je imao HIIM.

geber        STUDMEF: Htjeli bi u ime STUDMEFa iskoristiti ovaj intervju i predložiti da na popularne „djeteline“ (kompjutere u holu fakulteta) instalirate printer, koje bi studenti koristili za printanje svojih radnji i sl. Danas više nije nikakav problem instalirati printer čije bi se korištenje moglo plaćati karticama. Ubacite karticu i printate dok imate novaca na kartici. S druge strane, predlažemo da u holu pored djeteline postavite kopirni aparat koji bi se koristio na način kako je to uređeno u nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici, uz pomoć kartica. Samo s ova dva ne previše zahtjevna poboljšanja značajno biste podigli kvalitetu studiranja na našem fakultetu?

     O :
To je realno ostvarivo i mislim da bi se to moglo učiniti ovo proljeće kad budemo uređivali dekanat. U prizemlju na ulazu u  dekanat, nalazi se ne baš lijepi prostor jer je uzak i dugačak, koji bi se trebao osuvremeniti. One postojeće table po godinama gdje se nalaze obavijesti su stvarno zastarjele. Već sam rekao našim kompjuterašima da osmisle način da se te stare ploče zamijene monitorima.

        STUDMEF: U INterVIEW s dekanicom prof. N. Čikeš saznali smo da će se na fakultetu pronaći prostor za rekreaciju u vidu fitnes „dvorane“ i dvorane za vježbanje. Kad možemo očekivati ostvarivanje te ideje. Imate li već na umu gdje bi se mogao pronaći adekvatan prostor?

     O :
Dakle, rekao sam da zgrada Pedijatrije ima 12 000 kvadrata. U prostoru podruma ima dovoljno prostora i za Komu i za sportsku dvoranu. Budući da fitness uključuje skakanje onda je najbolje da se to događa u podrumu.

     STUDMEF: Pojedine sportske sekcije su se žalile kako nemaju adekvatne uvjete treniranja (primjer vaterpola) zbog sporosti fakulteta u odlukama koje su se ticale plaćanja spotrskih objekata. Postoje li naznake da će se nešto promjeniti i poboljšati na dotičnom planu?

     O :
Lani u desetom mjesecu, kao i ove godine krajem devetoga je k meni došao prof. Ozren Straža sa planom potreba za nastavu tjelesnog odgoja, Sve do zanje stavke sam odobrio. Što god je tražio; i dresove, i lopte. Nije pretjerivao, koliko je tražio toliko je i dobio. Što se tiče sportskih sekcija, to se neće riješiti na adekvatan način sve dok Sveučilište ne saživi kao jedinstveno  Sveučilište, a to znači 2007. Na Sveučilištu ima toliko prostora i vanjskih i unutarnjih na Kineziološkom fakultetu i mnoge druge dvorane koje su u okviru Sveučilišta, a mi ih sad moramo plaćati. Kad bude jedinstveno Sveučilište onda toga više neće biti. Jasno, koristit će oni i naše prostore.

     STUDMEF: Možete li nam reći hoće li fakultet sada, dok ne dođe do tih promjena, redovitije plaćati prostor za te sekcije?

     O :
One se moraju organizirati i napraviti godišnje planove koje bi trebali prezentirati na početku akademske godine. Znači na isti način kao što to moraju učiniti i ostale studentske udruge i sekcije.

geber        STUDMEF: Malo ćemo vas testirati. Znate li što je to Dan Športa MEFa, po koji se već put organizira, tko je organizator kao i koja je osnovna zamisao njegovog održavanja?

     O :
Vi znate da sam ja ove godine bio bar pola sata prisutan, pa onda znam poprilici što je. Čini mi se da je to dobra akcija, ali da bi trebalo više nastavnika pridobiti. Osnovna zamisao akcije je druženje, neformalno, nastavnika i studenata.

     STUDMEF: Bilo nam je obećano da će se Dan Športa uvrstiti u ovogodišnji kalendar i da će za njega najvjerojatnije biti rezerviran radni dan. Na taj bi se način pridobilo i više nastavnika. Do sada je to bila prva subota u šestom mjesecu kao najpovoljniji datum. Nažalost, od obećanja nije ostalo ništa jer ste nas zaboravili u godišnjem planiranju?

     O :
To bi trebao biti dan kada bi se našla velika većina nastavnika i studenata zajedno, da se zajedno druže, ali ne samo u sportu nego i drugim oblicima druženja, uz roštilj, pečenje palačinki ili nešto drugo da studenti i profesori zajedno provedu dan. Njihov međusobni odnos će onda sigurno biti bolji, povjerenje će biti veće, prijateljstvo će biti veće itd. Kako to organizirati? Mi imamo dan fakulteta 17.12., to je dakle zimi kad je loše vrijeme i kad se to ne može na otvorenom prostoru obilježiti. Onda mi se čini da možemo postupiti onako kao što postupa engleka kraljica, koja ima isto tako rođendan negdje u siječnju, ali ga slavi u šestom mjesecu kad je lijepo vrijeme, pa onda svi na piknik. Tako bi i mi mogli napravit nešto slično i obilježavanje dana fakulteta akademski obilježiti  u dvorani 17.12. a da dan zajedničkog druženja svih nastavnika i zaposlenika te studenata neka bude početkom šestog mjeseca.

     STUDMEF: Šansa da to ove godine bude i ostvareno?

     O :
Hajdemo zajednički. Organizirat ćemo to u prvom tjednu u šestom mjesecu. To nije veliki trošak. Sve skupa možda tridesetak tisuća kuna. To su dva kompjutora, ali rezultat toga daleko nadmašuje vrijednost kompjutora. O tome moramo raspraviti na dekanskom kolegiju, ali mislim da se takvim stvarima nitko neće protiviti. Mislim da je to svakako korisno. To je po uzoru na strane fakultete. Ponekad je dobro gledati što drugi rade.

geber        STUDMEF: A sad jedno teško pitanje: Tko je prof. Geber?

     O :
Svatko, kad mu se postavi takvo pitanje, mora se dobro zamisliti, a pogotovo kad već ima nešto preko 60 godina. Vjerojatno vas zanima moj početak. Po diplomiranju na veterini zaposlio sam se na Institutu Ruđer Bošković gdje sam radio četiri godine. Magistrirao sam na PMF-u a doktorirao na medicinskom fakultetu. Moje područje rada je elektroneurofiziologija i neurofarmakologija. Znanstveni interes sam počeo razvijati na Institutu Ruđer Bošković. Tada je bila značajna suradnja fakulteta i Instituta Ruđer Bošković, tako da sam ja zapravo od prvog dana, od 1968., u istoj sobi.  Zajednički smo zapravo radili, ljudi sa Fakulteta i Instituta. Dakle, od prvog dana sam u istom prostoru što je jako ugodno, ali možda nije najbolje, možda je trebalo i promjenit.

     STUDMEF: Dolazite iz ...?

     O :
Ja sam doselio u Zagreb iz Pakraca 1959., dakle završio sam gimnaziju u Zagrebu, a nakon fakulteta sam se oženio, imam troje djece, četvero unučadi....

     STUDMEF: Svi su medicinari...?

     O :
Sin je otorinolaringolog, jedna kćerka je diplomirani pravnik – sudac, a druga magistra farmacije.

     STUDMEF: Koji su bili Vaši utjecaji ili uzori u odabiru studija?

     O :
Možda nisam bio dovoljno rano zreo, ali nisam imao velike unaprijed određene ideje što bih želio biti. Tako da nisam imao unaprijed određenih ideja što bi studirao, ali čim sam počeo studirati, ja sam istovremeno počeo i raditi. Dakle, već u toku prve godine studija radio sam na Institutu Ruđer Bošković, kao student. Tada je u Ruđeru bio prof. Supek, jedna cijela garnitura tadašnjih istrživača, prof. Krvavica, patofiziolog, to su dakle ljudi koji su u meni pobudili želju za znanošću.

     STUDMEF: Farmakologijom se bavite već dugo, više od 35 godina. Što ste do sad htjeli ostvariti u farmakologiji, a niste uspjeli?

     O :
Sad momentalno čekam da izađe prijevod knjige Farmakologija u kojoj sam urednik. Danas je teško sa pozicije prodekana baviti se još i znanošću. Moram reći da sam značajan dio zadnjih godina u znanosti izgubio. Nisam se mogao baviti istraživanjem, ali nastavu nisam htio napustiti.

     STUDMEF: Dugo ste već na fakultetu. Generacija ste mnogih danas uvaženih profesora pa nas zanima s kim ste se najviše družili?

     O :
Puno sam se družio sa pokojnim prof. Supekom, zatim mojim mentorom rof. Bulatom te prof. Živkovićem, koji je dugo godina u Parizu, pa sam ja jedno vrijeme bio kod njega , a on kod mene, zatim jedna grupa sa „Ruđera“. Opet zapravo struka, iz neurofiziologije, neurofarmakologije, itd.

     STUDMEF: Čime ste se (ili se još) bavite u slobodno vrijeme (hobi)?

     O :
Rekao sam da imam troje djece, četvero unučadi. Oko kuće treba šišati čemprese, kositi travu, vidite žuljeve od subotnjeg rada. Dakle, to mi je hobi, uređivanje vrta. To sam, po mom mišljenju, uspješno i radio, puno čitam ali to ne smatram hobijem, mislim da je važnija ova fizička aktivnost

geberSTUDMEF: Kroz to dugo razdoblje zasigurno postoji niz anegdota/tračeva koji su vam ostali u dubokom sjećanju. Možemo li saznati bar jedan, onako pikantniji?

     O :
Neću reći imena. Radi se o profesoru koji je uveo statistiku u hrvatsku medicinu.  Pred kraj radnog vijeka poželio je napisati knjigu Statistika za medicinare. Ali pisanje se oteglo i trajalo je godinama. I tako jedno ljeto on dolazi na vrata mog labosa. Znajući da ću ga pitati za knjigu, on se pohvali, kaže: „Kolega Geber, kostur je gotov“. A ja mu kao iz topa kažem : „Profesore požurite meso će Vam se usmrditi“. Tako je i završilo, „meso“ se usmrdilo. Ja i danas imam originalni tekst te statistike, nažalost nikad nije objavljen.

     STUDMEF: Zahvaljujemo na ugodnom razgovoru!

 

Intervju vodili: Ivan Neretljak, Alan Mahnik, dr. M. Žižak

 

INterVIEW anketa

Kalendar

« < Studeni 2020 > »
P U S C P S S
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6

Nadolazeći događaji

Bez dogadaja

Tko je online

Statistika

Korisnika: 174
Novosti: 1625
Linkova: 0