Home arrow Mef.hr časopis arrow Inovacije u medicini
Inovacije u medicini PDF Ispis E-mail
(0 glasova)

Mef.hr   
Wednesday, 22 July 2015
inovacije u medicini    Akademske institucije u svijetu, osobito u Sjedinjenim Američkim Državama, već dugo daju svoj veliki doprinos razvoju industrije. Ovaj trend, unatoč promjenama posljednjih godina, u Europi je još uvijek znatno manje izražen. Što se pak tiče područja biomedicine, javne znanstvene institucije donedavno nisu bile ključni igrači u industriji čak ni u SAD-u.

     Koncept povezivanja laboratorijskih istraživanja i kliničkih bolnica u SAD-u je odavno poznat, ali pojam translacijskih istraživanja i jačeg povezivanja laboratorija i bolesničkog kreveta (engl. bench to bedside“) pojavio se tek 2005. kad je Elias Zerhouni, direktor Nacionalnih instituta za zdravlje, objavio članak u „New England Journal of Medicine“. Pritom je istaknuo problem porasta kroničnih bolesti i nedostatka njihova specifičnog liječenja. Ipak, usprkos novim spoznajama modernih temeljnih istraživanja, njihova korist za krajnje korisnike – bolesnike, bila je još nedovoljna. U članku je, zbog kompleksnosti bioloških sustava i njihove regulacije, predložen novi pristup istraživanjima: uspostava bolje suradnje između znanstvenika iz različitih područja te obnova kliničke znanosti.

     Transfer tehnologije je prijenos spoznaja i rezultata nastalih u istraživačkim laboratorijima do krajnjih korisnika preko industrijskih partnera, bez kojih ne bi bilo moguće primijeniti rezultate.

ransfer tehnologije u medicini     U području biomedicine prijenos tehnologija se bitno razlikuje od prijenosa tehnologija u drugim područjima. Put do tržišta je iznimno rizičan i dug, a troškovi povezani s razvojem znanstvenih rezultata do tržišta, ogromni. U ovom području malo je investitora, ulaganjima se bave samo specijalizirani, strpljivi, visoko educirani stručnjaci, specifičnih znanja, spremni na rizike. Većina ulaže u druga područja, a banke ne daju kredite za razvoj biomedicinskih izuma.

    Budući da je riječ o visoko reguliranom području koje se stalno mijenja i u kojem rastu zahtjevi za novim dokazima o neškodljivosti i učinkovitosti, troškovi i rizici ulaganja i dalje stalno rastu.

      Da bi rezultat rada u laboratoriju uopće dospio do pacijenata, potreban je rad mnogih stručnjaka i interdisciplinarnih timova, godine rada, sofisticirana suvremena oprema i tijesna suradnja svih sudionika u lancu: znanstvenih institucija, industrije, kliničkih bolnica, bolesnika i njihovih udruga…

     Industrijski i akademski partneri u razvoju lijekova, medicinskih pomagala i novih dijagnostičkih kitova komplementarni su i oslonjeni jedni na druge. Industrija traži odgovore, i nudi pristup brojnim molekulama, logistiku za klinički razvoj i financiranje. Akademski partneri postavljaju pitanja i nude dubinska znanja o bolestima, vrhunske stručnjake, pristup pacijentima i kliničkim prostorima, iskustvo.
To je osobito važno jer krajnji korisnici rezultata istraživačkog rada znanstvenih institucija – bolesnici, na kraju ne donose odluke o kupnji lijekova, nego to čine liječnici, osiguravajuća društva, fondovi i ministarstva zdravlja. Kako bi se zadovoljio zahtjev da pacijenti budu u središtu istraživanja i čitavog lanca suradnje, jako je važno da njihove udruge surađuju već u početnoj fazi istraživanja.

     Stoga je transfer tehnologije, odnosno translacija u području biomedicine vrlo zahtjevno i specifično područje. S druge strane, to je područje koje može donijeti ogroman profit i jedino u kojem je moguće komercijalizirati samu ideju, bez proizvoda ili gotovog procesa; ideju koja još nije sasvim dokazana i čiji razvoj je skup, visoko rizičan ali, ako uspije, donosi veliku nagradu.
     Kao dokaz toga spomenimo akvizicije start-up tvrtki s neizvjesnom budućnošću; primjerice siRNA Therapeutics koju je 2009. kupio Merck za 1,1 milijardu dolara, zatim GlaxoSmithKline (GSK) koji je kupio Sirtris 2007. za 700 mil dolara, a nijedna od navedenih tvrtki nije (još) ulagačima dala povrat investicije.

     Današnji trendovi u prijenosu tehnologije u ovom području sve više prednost daju suradnji s industrijom u početnim fazama istraživanja, što je zahtjev i industrijskih i akademskih partnera.

     U tom smislu se prilagođava i podrška znanstvenicima, pa tako jača potpora ureda za transfer tehnologije u komercijalizaciji kroz suradnju s industrijom (translacija) i osnivanju novih tvrtki u području biomedicine. Također, uredi pridaju sve veće značenje bliskoj suradnji stručnjaka za transfer tehnologije i istraživača te potiču direktno sudjelovanje zaposlenika ureda u projektima i sastancima znanstvenika kako bi se što prije prepoznale mogućnosti primjene rezultata istraživanja bilo licenciranjem ili suradnjom s industrijom.

     Naš je fakultet nedavno uspostavio Povjerenstvo za intelektualno vlasništvo na čelu s prof. dr. sc. Srećkom Gajovićem. Prvi zadatak Povjerenstva je izraditi Pravilnik o intelektualnom vlasništvu koji će regulirati prava i obaveze istraživača i Uprave fakulteta u ovom području i time olakšati transfer tehnologije.

     Ured za znanost i transfer tehnologije Centra za translacijska i klinička istraživanja Medicinskog fakulteta i Kliničkog bolničkog centra Zagreb postalo je jedinstveno, specijalizirano ekspertno mjesto za podršku znanstvenicima u biomedicinskim temeljnim, translacijskim i kliničkim istraživanjima, a njegova uloga će još ojačati nakon nedavnog potpisivanja ugovora o suradnji s KBC-om Zagreb.
 
 
Smiljka Vikić Topić
 
 
Mr. sc. Smiljka Vikić-Topić
Centar za translacijska i klinička istraživanja Medicinskog fakulteta i Kliničkog bolničkog centra Zagreb
Ured za znanost i transfer tehnologije,
 

Kalendar

« < Rujan 2019 > »
P U S C P S S
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6

Nadolazeći događaji

Bez dogadaja

Tko je online

Gostiju online: 1

Statistika

Korisnika: 174
Novosti: 1625
Linkova: 0