Home arrow Mef.hr časopis arrow Tehnologija u medicini i zdravstvu – neki izazovi
PDF Ispis E-mail
(0 glasova)

Mef.hr   
Monday, 27 July 2015

Ratko MagjarevićMedicina i zdravstvena zaštita znatno su se promijenile u nekoliko posljednjih desetljeća pa se liječenje i njegovi rezultati sve više zasnivaju na visokoj tehnologiji. Na jednom znanstvenom skupu pred nekoliko godina, jedan od govornika spomenuo je da je u SAD preko 85% svih dijagnostičkih odluka i postupaka liječenja ovisno o nekoj vrsti suvremene tehnologije. Prema procjenama američkog ureda za zapošljavanje, biomedicinsko inženjerstvo je najbrže rastuće inženjersko područje zapošljavanja u SAD do 2018. g., s porastom od čak 72% godišnje. U Europi, u području biomedicinske tehnologije zabilježen je najveći broj prijava patenata. S aspekta nastavnika i znanstvenika koji 30 godina istražuje u području biomedicinskog inženjerstva, čovjek bi trebao biti zadovoljan tim podatcima. Međutim, za inženjersku struku, koja je danas uključena u multidisciplinarne timove i u kojima biomedicinski inženjeri pridonose unapređenju temeljnih i primijenjenih znanja u medicini i zdravstvu, uvijek postoje novi izazovi. Zamoljen sam da napišem nekoliko kartica za mef.hr upravo o važnim inženjerskim izazovima vezanim uz medicinu i zdravstvo i o tome kako su hrvatski znanstvenici inženjerske struke uključeni u istraživanja i razvoj medicinske tehnologije.

Prvi izbor za izazov je svakako razumijevanje ljudskog mozga kao sustava i u cijelosti. Multidisciplinarni timovi istražuju mozak posvuda po svijetu, međutim narasla je svijest da u današnje vrijeme niti jedan znanstveni centar, čak ni u najbogatijim zemljama, ne može sam riješiti tako složeni problem. U Europi, uz financiranje Europske unije u okviru programa Obzor 2020, pokrenut je projekt Human Brain Project koji bi do 2023. g. trebao dati nov uvid u to kako ljudski mozak funkcionira i što nas čini ljudima. Čitav projekt temelji se na dostignutim mogućnostima informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) budući da računalne simulacije mozga daju potpuno nov pristup neuroznanosti, pomažu upotpuniti praznine u eksperimentalnim podacima, omogućuju povezivanje različitih razina biološke organizacije mozga, te omogućuju izvođenje eksperimentima koje je nemoguće izvesti u laboratoriju "in silico", odnosno u računalu. Očekuje se da istraživanja omoguće razvoj novih načina liječenja bolesti mozga, ali također, interesantno s inženjerskog aspekta, da omoguće izgradnju revolucionarnih novih računalnih tehnologija. Istraživanja u istom pravcu prisutna su i u SAD, gdje je Nacionalna inženjerska akademija (National Engineering Academy) na popisu 14 velikih inženjerskih izazova na prijelazu stoljeća uključila "reverse engineering of brain", nastojanje da se izgradi računalo koje se u potpunosti ponaša kao ljudsko biće.

 
Sl.1
 Slika 1. Povezivanje glukometara
s mobilnim telefonima.

Intenzivna uporaba informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) u medicini i zdravstvu dovela je do definiranja zdravstvene informatike kao nove grane unutar biomedicinskog inženjerstva. Računala su u razvijenom svijetu dostupna u svakoj liječničkoj ordinaciji i služe za prikupljanje informacija o zdravstvenom stanju pacijenata, upravljanje tim podacima i njihovim korištenjem za poboljšanje zdravstvenog stanja. Sustavni pristup uporabi zdravstvenih informacija može bitno unaprijediti kvalitetu i efikasnost medicinske skrbi te pomoći u rješavanju nagomilanih problema u javnom zdravstvu. Danas digitalni podaci o pojedinom pacijentu, pohranjeni u elektroničkim zdravstvenim zapisima (kartonima) postaju, zahvaljujući globalnoj integraciji komunikacijskih mreža, dostupnima za liječenje tog pacijenta bilo gdje na svijetu praktički trenutačno, ali se mogu, uz privolu pacijenata, iskoristiti i za globalna istraživanja u praćenju bolesti, a pogotovo je korisna izmjena podataka među vladama i međunarodnim zdravstvenim organizacijama prilikom izbijanja neke epidemije. Velik je izazov uspostaviti regionalne, nacionalne i globalnu zdravstvenu mrežu i riješiti sve probleme interoperabilnosti među danas još uvijek raspršenim malim zdravstvenim sustavima koji su nerijetko međusobno izolirani poput otoka. Rješenje koje nude suvremene tehnologije je distribuirani računalni sustav koji omogućuje sigurnu pohranu i pristup autoriziranim medicinskim podacima svakog pojedinog pacijenta i na taj način ostvaruje brzo i efikasno pružanje medicinske pomoći bilo kada i bilo gdje, za razliku od dosadašnjih "klasičnih" elektroničkih zdravstvenih zapisa koji su bili pohranjeni na liječnikovu računalu unutar zdravstvenih ustanova i mogli su se rijetko podijeliti s drugim zdravstvenim ustanovama. Drugi korak koji tehnologija može pružiti unutar takve zdravstvene mreže je pouzdano pružanje pomoći za donošenje relevantnih odluka pacijentima ("empowering patients"), a po potrebi i liječnicima. Upravo za ogromnu većinu pacijenata s kroničnim nezaraznim bolestima pristup i izmjena informacija te dostupnost znanja potrebnog za samokontrolu bolesti može pospješiti liječenje, a zdravstvenom sustavu omogućiti bolje raspolaganje (uvijek premalim) sredstvima.

U Hrvatskoj se možemo pohvaliti dobrim rješenjima u e-zdravstvu, npr. elektroničkim receptom i elektroničkom uputnicom, rješenjima kakva nemaju ni mnogo razvijenije zemlje. U području daljnjeg nastojanja u poboljšanju zdravstvenih usluga, temeljenih na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, predstavit ću projekt "Tehnološka platforma za nove ICT strategije u terapiji i kontroli dijabetesa (diabICT)" koji upravo teži osnaživanju uloge osoba sa šećernom bolešću u samokontroli. Istraživanja se provode na Fakultetu elektrotehnike i računarstva uz sufinanciranje Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH, a u suradnji s industrijskim partnerom, poduzećem S.D. Informatika. Cilj projekta je razviti sustav koji osobama sa šećernom bolešću omogućuje točan i jednostavan unos podataka relevantnih za kontrolu dijabetesa (razina glukoze u krvi, prehrana, terapija, tjelesna aktivnost) pomoću sveprisutnih mobilnih uređaja (2,5 mobilna telefona po kućanstvu u RH) u platformu u "oblaku", a istodobno i liječnicima pregled tih podataka. Posebnu pažnju posvetili smo točnosti unesenih podataka, pa zato razvijamo i sustav za točno mjerenje dnevnih tjelesnih aktivnosti i točno mjerenje zadanih aktivnosti tjelovježbe.

Za uspješnu kontrolu dijabetesa potrebno je redovito mjeriti i poznavati značenje izmjerene koncentracije glukoze u krvi, a uz njih je potrebno imati i podatke o datumu i vremenu mjerenja te količini lijeka koji osoba uzima. Razina šećera u krvi mjeri se elektroničkim uređajem popularno nazvanim „glukometar“, koji svoj rezultat prikazuje na digitalnom zaslonu („display-u“), a pacijenti dobivene rezultate upisuju u vlastite papirnate dnevnike samokontrole. Takvi dnevnici samokontrole često su nepouzdani jer sami bolesnici ne unose točne podatke ili ih uopće ne unose. Bez točnih podataka teško je odrediti pravilnu terapiju, pa može doći do komplikacija, a liječenje komplikacija čini čak 86% od ukupnih 3 milijardi kuna troškova liječenja dijabetesa u Hrvatskoj.

Sl.2.
 
S.2. Zdravstveni informatički sustav e-Gluko
za podršku samokontroli dijabetesa.

Sustav koji smo razvili u okviru projekta sastoji se od 3 dijela: uređaja my-Gluko, platforme e-Gluko i senzorske narukvice my-Wrist. Koristeći se uređajem my-Gluko, koji je malih dimenzija i diskretnog dizajna, moguće je na mobilnom telefonu učitati podatke iz memorije bilo kojeg od 37 glukometara prisutnih na hrvatskom tržištu, a pripadajuća mobilna aplikacija nudi i mogućnost unosa podataka o prehrani, tjelesnoj aktivnosti i terapiji. Podatci primljeni na mobilnom uređaju prosljeđuju se na platformu e-Gluko, koja je dostupna na Internetu samoj osobi s dijabetesom, ali i ovlaštenim korisnicima, poput liječnika. Platforma se osim za prikupljanje podataka, također brine i za njihov prikaz na odgovarajućim sučeljima (ekranu mobilnog telefona ili računala), ali služit će za generiranje upozorenja i alarma uz pomoć naprednih i inovativnih računalnih algoritama. Pristup e-Gluko platformi zaštićen je i moguć je uz korisničko ime i lozinku. Sigurnost i privatnost podataka očuvani su, čime se zadovoljava rad unutar Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Hrvatske (CEZIH), a takvi podatci spremljeni na jednome mjestu, uvelike olakšavaju provođenje kliničkih studija i upravljanje troškova dijabetesa. Uređaj my-Gluko, pripadajuća aplikacija za mobilne uređaje i platforma e-Gluko namijenjene su osobnoj, ali i liječničkoj kontroli dijabetesa, koji uz takav sustav mogu u stvarnom vremenu pratiti vlastite razine glukoze u krvi, ali i pravodobno reagirati u slučaju nepoželjnih promjena. Za osobe s dijabetesom izrazito je bitna i briga o fizičkoj aktivnosti. Senzorska narukvica my-Wrist omogućuje jednostavno i automatsko mjerenje dnevne fizičke aktivnosti osobe, ali i procjenu kvalitete pokreta prilikom izvođenja tjelovježbe. Izmjereni podatci s narukvice my-Wrist također se povezuju s platformom e-Gluko, te na taj način upotpunjuju potrebne informacije za potpunu samokontrolu dijabetesa. Mogućnost praćenja vlastitih rezultata u postizanju ciljeva liječenja pokazala se motivirajućom za osobe s dijabetesom pa treba očekivati bolju samokontrolu.

Nadamo se da će predstavljeni zdravstvenoinformatički sustav i istraživanja koja će omogućiti u idućim godinama pridonijeti poboljšanjima u liječenju šećerne bolesti i dugoročno, smanjenju komplikacija.


Autor:

Ratko Magjarević

 

 

Prof. dr. sc. Ratko Magjarević
Fakultet elektrotehnike i računarstva
Sveučilišta u Zagrebu
 

 

Kalendar

« < Travanj 2020 > »
P U S C P S S
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 1 2 3

Nadolazeći događaji

Bez dogadaja

Tko je online

Statistika

Korisnika: 174
Novosti: 1625
Linkova: 0