Home arrow Zanimljivosti arrow Albert Botteri
Ispis
(2 glasova)

botteri

 

 

 

 

 

Prof. dr. sc.
ALBERT BOTTERI

 

 

      "Najistaknutiji istraživač trahoma" laskav je naziv kojim je znameniti njemački oftalmolog Th. Axenfeld u svojoj knjizi o etiologiji trahoma označio Alberta Botterija.
     Doista, Botteri spada među velikane hrvatske medicine, iako je mlađim generacijama liječnika možda poznatiji njegov stariji brat Ivan Hugo zbog prvoga našeg udžbenika interne medicine.

      
 

     Braća Botteri rođena su u Splitu, gimnaziju su pohađala u Zadru, studij medicine u Beču, svoju su liječničku karijeru započela u Zadru. Dalje će se njihovi životni putevi razići, ali će se opet približiti na zagrebačkome Medicinskom fakultetu, gdje su obojica djelovala kao sveučilišni profesori i predstojnici klinika.

Prvi znanstveni radovi

     Dok Ivan Hugo odlazi iz Zadra u Šibenik, Albert se vraća u Beč, gdje 1906. objavljuje svoj prvi znanstveni rad zajedno s K. Landsteinerom, kasnijim dobitnikom Nobelove nagrade. Nakon završene specijalizacije iz oftalmologije kod prof. E. Fuchsa, glavnog predstavnika bečke oftalmološke škole, odlazi Botteri u Innsbruck kao I. asistent tamošnje očne klinike.
     Godine 1909. prvi u svijetu dokazuje ultrafiltrabilnost virusa uložne blenoreje, a poslije će u svom habilitacijskom radu opsežnim kliničkim, bakteriološkim i eksperimentalnim istraživanjima dokazati da su ulošci (inkluzije) kod te bolesti i ulošci kod trahoma morfološki identični ali biološki potpuno različiti.

 

Dolazak na Medicinski fakultet u Zagrebu

     Od 1911. do 1915. Botteri je privatni oftalmolog u Trstu, za vrijeme I. svjetskog rata bude mobiliziran u vojnu službu, da bi u ljeto 1917. preuzeo vodstvo odjela za očne bolesti Zemaljske bolnice u Ljubljani, podigavši ga na zavidnu razinu.
     Godine 1919. u Ljubljani je osnovan Medicinski fakultet, pa je nakon habilitacije u Pragu Botteri izabran redovitim profesorom oftalmologije. Međutim je taj Fakultet imao ispočetka samo teorijske predmete, pa su Botteriju bila namijenjena predavanja iz fiziologije oka.
      Kao vrsnog kliničara to ga ne zadovoljava, pa nakon svega mjesec dana prelazi u Zagreb, gdje mladi Medicinski fakultet, otvoren 1917., traži profesora oftalmologije.

crta

Osnivanje Klinike za očne bolesti

      Botteri je ujedno i osnivatelj zagrebačke Klinike za očne bolesti. Toj i Neuropsihijatrijskoj klinici bila je privremeno dodijeljena zgrada današnjega Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, građena za potrebe škole. Tijekom 1922. ta se zgrada adaptira u kliničke svrhe prema nacrtima Botterija i profesora neuropsihijatrije M. Lapinskog. Psihijatriji je dodijeljen podrum te zgrade, neurologiji prizemlje, a okulistici I. i II. kat, dok su na tavanu smješteni skromni stanovi osoblja.
     Očna je klinika imala 88 kreveta, 4 klinička odjela (operativni, za upalne bolesti, trahomski i dječji), laboratorijsko-eksperimentalni odjel (s bakteriološkim, patohistološkim, kemijskim i hematološkim laboratorijem, fotolaboratorijem i eksperimentalnom stanicom za zamorčad, kuniće i pavijane) te nastavni odjel (s vježbaonicama za određivanje refrakcije, skijaskopiju i oftalmoskopiju).


Vrstan operater

     Prof. Botteri je bio vrstan operater, a kao znanstvenik se napose bavio problematikom trahoma ispitujući eksperimentalno različite metode liječenja te proučavajući plazmom kao metatrahomsko oboljenje.
     Kao nastavnik posvećivao je veliku pozornost obrazovanju studenata i specijalističkih kadrova, stvorivši oftalmološku školu iz koje je proizašao dobar dio budućih voditelja očnih odjela diljem Hrvatske.
     Bio je predsjednik Jugoslavenskog oto-neuro-oftalmološkog društva, član mnogih inozemnih uglednih društava te od 1930. dopisni član tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
     Njegov habilitacijski rad o kliničkom eksperimentalnm i mikroskopskom istraživanju trahoma, uložne blenoreje i proljetnog konjunktivitisa objavljen je na tri jezika i mnogo citiran u svjetskoj oftalmološkoj literaturi.


Umirovljenje

Godine 1943. u ratnom su vihoru oba brata Botterija bila umirovljena na zagrebačkome Medicinskom fakultetu, god. 1945. vraćena na položaj te su sljedeće godine dočekala da im se klinike nađu pod istim krovom - na Rebru; obojica su bila starosno umirovljena god 1951., ostavivši dubok trag u hrvatskoj medicini.

      

Napisao: Dr. Vladimir Dugački
 

Korisnički račun






Zaboravili ste lozinku?
Ako još nemate Korisnički račun, možete ga kreirati ovdje.

Kalendar

« < Rujan 2019 > »
P U S C P S S
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6

Nadolazeći događaji

Bez dogadaja

Tko je online

Statistika

Korisnika: 174
Novosti: 1625
Linkova: 0